Sve je počelo aferom "Listing", prije nekoliko godina, ali je svojevremeno pravi šok izazvala afera praćenja i prisluškivanja stranih dilomata, posebno iz zemalja članica NATO,pišu Novosti.

Ne zna se tačno koliki je broj podvrgnutih ovom vidu "državne kontrole". Uprkos "pokrivenosti terena" i dalje mnoga ubistva ostala su nerasvijetljena, kao i napadi na novinare, podmetanje bombi ispod vozila, nasilja, krađe.

"Novosti" su pokušale da dobiju odgovor u vezi sa ovom temom, ali su kod nadležnih sudskih instanci, Uprave policije i parlamentarnog Odbora za odbranu i bezbjednost naišli na zid ćutanja. Jedino su iz Višeg suda u Bijelom Polju saopštili da je prošle godine pod mjerama tajnog nadzora bilo novih 16 osoba.

- Nakon što je 2010. godine zakonskim izmjenama uvedena mogućnost primjene mjera tajnog nadzora na više stotina ljudi u Crnoj Gori, stekao se utisak da će ovaj mehanizam doprinijeti efikasnijem radu nadležnih službi. Ovim izmjenama zakona uveden je čitav niz novih pravila - kaže za "Novosti" Vladan Raičević, magistrant na Fakultetu za bezbjednost i kriminalistiku u Beogradu. - Međutim, postavlja se pitanje: da li se ta pravila poštuju, te da li se krše Ustavom zagarantovana prava građana, kada je u pitanju sprovođenje pomenutog mehanizma?

Raičević dodaje da Zakonik o krivičnom postupku predviđa mjere tajnog nadzora i uslove za njihovu primjenu ako postoje osnovane sumnje da je neko sam ili u saučesništvu uradio, radi ili se priprema za krivično djelo. On objašnjava da se mjere tajnog nadzora mogu odrediti ako se na drugi način ne mogu prikupiti dokazi, ili bi njihovo prikupljanje zahtijevalo rizik i ugrožavanje života ljudi.

Zakon obavezuje nadležne da sve građane koji su bili pod mjerama tajnog nadzora, a nisu krivično procesuirani - obavijesti o preduzetim radnjama i omogući uvid u prikupljeni materijal.

- Već tu se otvaraju brojne neregularnosti, jer od početka primjene praksa je pokazala da svaki drugi nadzirani građanin nije krivično procesuiran, niti obaviješten o sprovedenom nadzoru čime se krše Ustavom zagarantovana prava na privatnost, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i Zakonik o krivičnom postupku - objašnjava Raičević za Novosti.