Kako su Pobjedi kazali iz Uprave za inspekcijske poslove, u svim privatnim zdravstvenim ustanovama koje se bave plastičnom hirurgijom koriste se ispravni implantati koji imaju dozvolu Agencije za ljekove i medicinska sredstva.

U Francuskoj je nedavno zabranjeno korišćenje nekoliko vrsta implantata za dojke, (tzv. "makro-teksturirani“, odnosno hrapavi implantati) jer se povezuju sa rizikom obolijevanja od anaplastičnog limfoma, rijetkog oblika raka.

Plastični hirurg Žarko Borović za Pobjedu kaže da se cijela afera oko bezbjednosti silikona pojavila prije nekoliko godina, takođe u Francuskoj, kada je utvrđeno da su implantati PIP proizvođača veoma nepouzdani i skloni pucanju. Na kraju se, kako ističe, dokazalo da gel u tim silikonima nije bio medicinski nego industrijski. Protiv te firme podnešena je krivična prijava i ona je ubrzo propala. Borović naglašava da se u našoj zemlji nijesu nikada koristili ovi silikoni, ali da nema podatak da li ih je neka Crnogorka ugradila u drugoj zemlji.

"Svuda u svijetu najviše se koriste hrapavi, odnosno teksturirani silikoni. Postoje i glatki, a koje forsira Francuska, ali se kod njih javlja više komplikacija i neželjenih dejstava poput kapsularne kontakture (stvrdnjavanje dojki)", kazao je dr Borović. Hrapavih, kako dodaje, ima raznih proizvođača, vrhunskih, srednjih i sumnjivih.

"Odgovorno tvrdim da se u Crnoj Gori koriste silikoni vrhunskog proizvođača koji imaju dozvolu Agencije za ljekove i medicinska sredstva. Ovih dana sam dobio pismo od Svjetskog udruženja estetskih hirurga, čiji sam član, u kojem se navodi da ne prihvataju sugestiju Francuske da se ne koriste hrapavi implantati, jer se ne mogu dovesti u čvrstu korelaciju sa pojavom limfoma", rekao je Borović.

Sagovornik Pobjede naglašava da implanti ne mogu izazvati nikakve maligne bolesti, ali ih neće ni spriječiti.

"Svaka žena koja ima ugrađene implantate treba da kontroliše svoje grudi u smislu pojave malignih bolesti, koje su sve češće. Međutim, to je apsolutno nevezano za implantate. Od 100.000 žena koje nemaju i 100.000 koje imaju silikone vjerovatnoća da dobiju karcinom dojke je identična. Dakle, apsolutno će biti žena koje će dobiti rak sa ili bez silikona. Ključno je za jedne i druge da idu redovno na kontrole, kao i ultrazvuk na kojem može da se vidi pozicija, ali i u kakvom je stanju silikon", kazao je Borović. 

Govoreći o mogućim komplikacijama, Borović ističe da svaka operacija, pa i operacija uvećanja grudi nosi rizik, odnosno komplikacije koje se dešavaju tokom intervencije ili kasnije.

"Tu su infekcije, moguća krvarenja, pomjeranje implantata, stvaranje hematoma, podlivi, dok se kasnije javljaju kapsularne kontrakture, odnosno stezanje prirodne kapsule koju organizam pravi oko implanta, te prateća deformacija implanta čitave dojke kao i bol. Ta komplikacija je rijetka i rješava se operativnim putem", pojasnio je Borović. 

On je pojasnio da silikonski implantati izgledaju kao lopta koja je spolja obložena čvrstom opnom, koja je glatka ili hrapava, a unutra je tečni gel ili obični fiziološki rastvor.