Ova nedjelja se zove strasna, jer na staroslovenskom riječ strast znači stradanje, trpljenje i bol. Od davnina se naziva Velikom sedmicom, a svaki njen dan je u bogoslužbenim knjigama označen kao „Veliki i Sveti“ zbog svetih i velikih događaja koji su se dogodili.
Strasnu sedmicu hrišćani provode u strogom postu, molitvi i pokajanju da bi se fizički i duhovno pripremili za najvažniji događaj crkvene istorije – čudo Uskrsa.
U crkvama se na posebnim bogosluženjima podsjeća na posljednje zemaljske dane Gospoda Isusa Hrista, njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu. Nedjelja se završava Vaskresenjem Hristovog, Sina Božijeg.
Na Veliki ponedjeljak Hristos je, praćen narodom, ušao u Jerusalimski hram i bičem istjerao iz njega sve trgovce koji su svojom galamom ometali molitvu i vrijeđali svetinju, zato što je ona, kako je Isus rekao, „dom za molitvu“.
Na Veliki ponedjeljak Crkva podsjeća na stradalnog Josifa, sina starozavjetnog patrijarha Jakova. Poput Josifa, koga su braća iz zavisti prodala za 20 srebrenika, ali se spasao i kasnije je vladao Egiptom, i Spasitelj je predat u ruke grešnika, osuđen, razapet i sahranjen, a posle Svoga Vaskrsenja vlada svijetom.
Osim toga, služba ovoga dana posvećena je i poznatom jevanđeljskom događaju: prokletstvu smokve koju je Spasitelj zbog njene neplodnosti osudio da se osuši, a ona je slika jevrejske sinagoge koja je Isusa predala na smrt. Usahla smokva predstavlja i simbol ljudske duše lišene duhovnih plodova, koja ne poznaje molitvu i pokajanje.
Vjeruje se da se na današnji dan trebate pokajati, ako ste ikada ikog izdali, a posebno obratite pažnju na djecu i usmjerite ih da vole i poštuju braću i sestre bez zlobe i zavisti, jer danas je praznik bratske i sestrinske ljubavi.
Izvor: Telegraf.rs
Komentari