Cigareta zbog čovjeka izgori, ali njegova žrtva je veća. On zbog nje umre. Nekima će zvučiti preuveličano, ali samo u dvadesetom vijeku od posledica pušenja umrlo je više ljudi nego što je stradalo u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

„To je nešto jače od mene, možda mislimo da kada smo pod stresom da nam bude lakše kada zapalimo“, kaže jedna sugrađanka koja je aktivni pušač decenijama, piše RTS.

Sa druge strane jedna gospođa koja je nepušač, tvrdi da se ne ljuti na pušače, već ih žali jer su zavisni. Bolesti koje vrebaju pušače, nisu pošteđeni ni nepušači, a najugroženija su djeca, trudnice i starije osobe.

„Jako je dobro poznato da izloženost duvanskom dimu takođe povećava rizik za nastanak vrlo teških i često fatalnih bolesti. Tu se prije svega misli na srčana oboljenja, infarkt miokarda i na moždani udar, gdje je rizik ukoliko ste izloženi duvanskom dimu da se to dobije negdje do 30 odsto. Slično je i sa rakom pluća, tako da nema sumnje da pasivno pušenje dovodi do oboljenja“, ističe doktorka Srmena Krstev, predsjednica Republičke stručne komisije za kontrolu duvana u Srbiji.

Prema računici resornog ministarstva na liječenje se izdvaja približan iznos novca kao onaj koji se slije u državni budžet od akciza na duvan, što je prošle godine bilo oko 100 milijardi dinara. Računaju i ugostitelji, kojima je, po pravilu, uvek popunjenija pušačka zona. Zakon im ne bi išao na ruku i zato predlažu druga rješenja.

„Italija ima dosta moderan i praktičan zakon, gdje pušenje nije zabranjeno, ali su izuzetno visoki standardi u pogledu tehnike i tehnologije, kada su u pitanju ugostiteljski objekti. Konkretno radi se o ventilaciji i kvalitetnim uređajima koji izvlače dim i tako ne štete“, predlaže Georgi Genov, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera Srbije.

Možda se ne bi osećali, ali čestica iz dima se tako lako ne bi rešili. A one nisu bezopasne, upozoravaju lekari.

„Tu imamo najviše predrasuda kada je u pitanju taj treći dim i vrlo smo nekritični prema njemu. To je ustvari onaj apsorbovani dim, dim u zatvorenom prostoru koji se upije u odjeću, namještaj. Nakon nekog vremena on isparava, pretvara se u prah i taloži se, a tada su najugroženija djeca, jer se najčešće igraju na podu“, tvrdi doktor Ika Pešić sa Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije.

Predrasuda je takođe i da ste upotrebom elektronskih cigareta manje opasni za okolinu. Iako imaju manje hemikalija od konvencionalnih, one mogu dovesti do sličnih komplikacija.

Pušenje ubija, a to može da pročita svaki pušač kada posegne za cigaretom. Ono čega su manje svjesni jeste da dok oni puše stradaju i nepušači. Onaj ko puši udahne trećinu duvanskog dima, dok dvije trećine udišu prisutni u prostoriji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnje od posljedica pušenja umre sedam miliona ljudi, od čega 890 hiljada čine pasivni pušači.

RTS