U tom razdoblju, u kojem je TE Pljevlja bila van pogona, proizvedeno je oko 82 miliona KWh energije, a potrošeno oko 75 miliona KWh.

TE Pljevlja van pogona

Značajan udio u ovom istorijskom momentu imale su dvije vodeće crnogorske hidroelektrane, Piva i Perućica, u vlasništvu državne elektroprivrede, koje već decenijama čine okosnicu nacionalne energetike. No, za razliku od prethodnih godina, kada je u periodu zastoja proizvodnje energije iz lignita (TE Pljevlja) Crna Gora eneriju uvozila, ove godine, centralnu ulogu su preuzeli novi izvori: male hidroelektrane i vjetroelektrane izgrađene u proteklih nekoliko godina", navodi se u saopštenju.

Vjetroelektrana Krnovo

Iz Vlade ističu da se pouzdanim hidroelektranama visokih performansi, na čelu sa najvećom lučno-gravitacionom branom u Evropi, pridružila vjetroelektrana Krnovo, park na najvećoj nadmorskoj visini u Evropi i vjetroelektrana Možura, koje su u navedenom periodu proizvele 12 odsto energije potrošene u Crnoj Gori.

"Rekordan udio vjetra zabilježen je 28. maja, kada je proizvodnja iz vjetroelektrana zadovoljila čak 28 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji.

Ovo desetodnevno iskustvo, potvrdilo je da dobra operativna spremnost, adekvatni prognostički alati, kvalitetna rezerva u snazi i dobra povezanost sa susjednim elektroenergetskim sistemima garantuju apsolutno pouzdano napajanje potrošača električnom energijom i u sistemima budućnosti, koji će se zasnivati isključivo na obnovljivim izvorima energije", navodi se u saopštenju.

Vjetroelektrana Možura

Prije nekoliko dana, kako se dodaje sličnu vijest objavili su i britanski mediji, registrujući da je Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put od industrijske revolucije tokom dvije sedmice proizvodilo energiju bez upotrebe uglja.

"Naš primjer pokazuje da crnogorski doprinos u ispunjavanju međunarodnih obaveza daje konkretne rezultate.

Crna Gora je u maju 2019. godine, u duhu svog ustavnog opredjeljenja, bila ekološka država i primjer da je globalna energetska tranzicija moguća.

Pored navedenih realizovanih investicija, za ovu godinu je planirana početak projekta izgradnje još dva vjetroparka, a uskoro se očekuje i početak gradnje jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi.

Sve navedene investicije u potpunosti su zasnovane ma tržišnoj cijeni energije i ne podrazumijevaju nikakve finansijske podsticaje investitorima", zaključuju iz Vlade.