Ovaj praznik se uvijek obilježava 50. dana posle Vaskrsa i desetog dana posle Spasovdana. Duhovi predstavljaju i "rođendan" hrišćanske crkve, a nazivaju se još i Trojica, Trojičin dan,Silazak svetog duha na apostole. 

Po značaju to je treći praznik po značaju, posle Vaskrsa i Božića, i kao oni, takođe se slavi tri dana. Praznovanje se nastavlja cijele sedmice, ne posti se, to je tzv. trapava nedjelja. Taj praznik je uvijek u nedjelju, na pedeseti dan od Vaskrsa. Crkveno učenje kaže da je neposredno prije Vaznesenja, Hristos obećao učenicima da će se ubrzo "izliti blagodet Duha Svetog" na njih, što se desilo 50. dana od vaskrsnuća.

Taj praznik se naziva još i Trojica jer je – po učenju – Hristos obećao, Bog Otac dozvolio, a Sveti Duh sišao.

Silazak Svetog Duha na apostole

U pedeseti dan od Hristovog Vaskrsenja, sa neba iznad kuće u kojoj su boravili apostoli i Presveta Bogorodica nastade buka.

Poče da duva jak vjetar, pojavi se jaka svjetlost. Iznad glave svakog od apostola stvori se po jedan plameni jezik. "Tada se svi ispuniše Duhom Svetim, pa počeše govoriti drugim jezicima – kako im je duh davao da govore." (Djela apostolska 2;4).

Oko kuće počeše da se skupljaju ljudi, jer čuše jaku buku. Tada apostoli izađoše iz pred narod i počeše da propovedaju o Isusu Hristu.

Narodu se prvi obratio Sveti apostol Petar, koji reče kako su Jevreji učinili veliki grijeh zato što su razapeli Hrista, iako su vidjeli da ga je Bog proslavio. Još im reče da je Hristos vaskrsao i na nebo se uznio, te da je On poslao Svetoga Duha na apostole. Dokaz blagodati Duha Svetoga je to što apostoli govore raznim jezicima, koje ranije nisu znali.

Narod upita: "Braćo šta da činimo? Petar im reče: pokajte se i neka se svako od vas krsti u ime Isusa Hrista za oproštenje svojih grehova, pa ćete primiti dar Duha Svetoga. Jer je za vas to obećanje i za vašu djecu" (Djela apostolaska 2;37,38,39). Tog dana se u Jerusalimu krstilo tri hiljade ljudi. Posle ovoga Sveti apostoli krenuše po svijetu da šire Hristovu nauku.

Broj hrišćana se povećavao iz dana u dan. Iako su ih neprijatelji Hristove nauke gonili i mučili, a neke i ubijali, ipak nisu uspjeli da ih spriječe u propovedanju i služenju Hristu Bogu i Njegovoj Svetoj Crkvi. I pored svih teškoća pravoslavna vjera se proširila, tako da je cio svijet upoznat sa Hristovom naukom.

U crkvama se pletu vjenčići

Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, pod u hramovima pokriva se travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvijećem.

Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Jevreji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem. To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovijesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, posle bjekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća.

Na Duhove u hramu narod plete venčiće od trave koje posle nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose vjenčiće u torbama i tašnama jer vjeruju da će ih Bog zaštititi od raznih nesreća koje mogu da ih snađu.

Litija do polja i vinograda

Svetom Duhu vjernici upućuju svakodnevnu molitvu, priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, na krštenju u crkvi...

U pojedinim mjestima litija iz hrama ide i danas do polja i vinograda.

Budući da je u pitanju crveno slovo, i to sva tri dana, na ovaj praznik ne bi trebalo raditi teže poslove, a žene da pranje, peglanje i ostale ručne poslove ostave za neki drugi dan.