Akan Suver je poznati turski novinar i publicista. Počasni je konzul Crne Gore u Istanbulu. Monografiju „Crna Gora/Karadag“, na našem i turskom jeziku, objavilo je Udruženja za proučavanja, zaštitu i prezentaciju kulturno istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana Crne Gore. U Podgoricu su je predstavili direktor „Almanaha“ Atvija Kerović, dr Abidin Timizer, akademik Šerbo Rastoder, dr Novak Adžić i autor. Promotere i goste pozdravili su ambasador Turske u Crnoj Gori Mehmet Niyazi Tanilir i ambasador Azerbejdžana Eldar Hasanov.
Plemeniti napor
Akademik Šerbo Rastoder je naglasio da Suverova studija predstavlja originalan pokušaj da se na razumljiv i popularan način turskom čitaocu prikaže cjelokupna hiljadugodišnja istorija Crne Gore u vertikali istorijskog bitisanja, od doseljavanja Slovena na Balkan do danas. Podsjetio je i na činjenicu da autor nije istoričar i da je njegov intelektualni napor „prevashodno sazdan od dobre volja i plemenitih napora“.
-Terminologija koja se koristi u ovoj knjizi je publicističko popularna. To štivu omogućava veoma dobru komunikaciju sa najširim slojevima stanovništva, daje mu dinamiku i lepršavost koja značajno podiže nivo komunikacije – istakao je Rastoder.
Razumijevanje i saradnja
Promocija knjige Karadag 1705 2013 Mara Babovic 047 300x168 Monografija Akana Suvera „Crna Gora / Karadag“ predstavljena u PodgoriciKomentarišući studiju „Crna Gora / Karadag“ Šerbo Rastoder je podsjetio da takve knjige predstavljaju kamen temeljac misije uspostavljanja saradnje i razumijevanja među različitim kulturama. Ne negirajući njen značaj, kao nedostatak istakao je činjenicu da je u njoj „ogromna islamsko orijentalna baština Crne Gore, koja se smatra direktnom posljedicom prisustva Osmanskog carstva na ovim prostorima, prećutana i ignorisana“.
-Smatram da ona, upravo u ovakvim studijama ima svoje mjesto – poručio je akademik Rastoder.
Njegov kolega, dr Novak Adžić, naglasio je da određene nepreciznosti ne umanjuju značaj knjige Akana Suvera.
- On je studiju o Crnoj Gori napisao uspješnije i bolje nego brojni profesionalni crnogorski i drugi istoričari koji su o Crnoj Gori pisali rasprave unazad potonjih 100 godina i više, uglavnom sa stanovišta tradicionalističke, romantičarske, mitološke i ideološko-političke indoktrinarnosti- kazao je Adžić.
(Izvor:Pobjeda)
