BFF organizuje Opština Bijelo Polje u saradnji sa Vladom Crne Gore a namijenjen privrednicima iz Crne Gore, regiona i dijaspore. Osimšljen je sa ciljem da se pažnja javnosti usmjeri na važnost novih investicija a ujedno i za prezentaciju Bijelog Polja kao grada koji ima izuzetan potencijal za razvoj privrede. Cilj Foruma je i razmjena iskustva ali i prilika da se čuju savjeti uspješnih privrednika iz drugih gradova i država te dođe i do nekih novih ideja. 

Marković je kazao da danas u Bijelom Polju nije samo kao zvaničnik već kao predstavnik najvećeg investitora u Sjever, Vlade Crne Gore.

„Raduje me organizacija ovog investicionog foruma baš ovdje, ne samo zbog prepoznavanja potencijala, moguće i novih investicionih ideja, već neophodne sinergije države, privatnih kompanija i pojedinaca da crnogorsku ekonomiju podignemo na noge i učinimo je mjestom gdje će ljudi živjeti kvalitetom evropskog građanina. Naša je dužnost da budemo nosioci pozitivnih promjena. Da investiramo pametno i stvaramo preduslove za razvoj biznisa u svim opštinama i svim sektorima“, kazao je premijer.

On je kazao da je Vlada utabala puteve daljeg razvoja Sjevera. Istakao je autoput u potpunosti vlasništvo građana Crne Gore..

„Svakim danom smo sve bliži otvaranju I dionice autoputa vrijedne 809 miliona eura. Zato je ovo dobra prilika da ponovim, ne finansiraju ga ni kineske kompanije ni kineska Vlada. Autoput finansira država Crna Gora. I on je u potpunosti vlasništvo građana Crne Gore“, naglasio je Marković.

"U magistralne i regionalne puteve za 2 godine uloženo oko 100 miliona eura", foto:Kodex

Podsjećajući da je saobraćajna infrastruktura preduslov ukupnog razvoja, kazao je, da je u magistralne i regionalne puteve u protekle dvije godine uloženo oko 100 miliona eura, te da su nove moderne saobraćajnice putevi daljeg dinamičnog razvoja i baš zato u tim projektima neće biti ni zaostajanja ni kompromisa.

„Bez izgradnje saobraćajne, energetske i druge infrastrukture nema razvoja, napretka i boljeg standarda za naše građane“,  rekao je premijer.

Od obnove nezavisnosti gradio se po jedan hotel visoke kategorije mjesečno

„Zahvaljujući posvećenosti i odgovornom ekonomskom pristupu, na svakom pedlju Crne Gore su u toku ili se planiraju razvojni projekti, koji samo u turizmu trenutno vrijede preko tri milijarde eura. Naša posvećenost viziji da Crnu Goru učinimo elitnom turističkom destinacijom, dovela nas je do toga da je samo u protekle dvije godine (2017. i 2018.) izgrađeno 35 novih hotela visoke kategorije. Ovakvi hoteli ne niču preko noći. Naprotiv, iza svakog stoji naporan rad Vlade da stvori uslove, animira, i u Crnu Goru dovede ozbiljne investitore koji će razvojni potencijal pretvoriti u vrijednost od koje će korist imati i država i građani. Tu vrijednost danas množimo sa 140 hotela sa 4 i 5 zvjezdica izgrađeno od 2006. godine. Praktično, u Crnoj Gori se od obnove nezavisnosti gradio po jedan hotel visoke kategorije mjesečno“, rekao je Marković.

Napomenuo je da u tom pogledu nije zanemaren Sjeverni region.

„Od Hajle, preko Bjelasice do Durmitora, sa projektima vrijednim preko 100 miliona eura pokrenuli smo investicioni zamajac koji su već prepoznali svjetski poznati hotelski lanci poput Šeratona u Kolašinu i Amana koji uskoro počinje gradnju na Žabljaku. Biće ih i na Cmiljači u Bijelom Polju. Ukupno gledano, od početka mandata ove Vlade, a zaključno sa krajem ove godine, investicije u Sjever će premašiti milijardu eura. Matematika je jednostavna: u prethodne dvije godine uloženo je cijelih 670 miliona eura, a plan je da samo ove godine dođemo do iznosa od 430 miliona“, sumirao je predsjednik Vlade.

Sredstva za ovakva obimna ulaganja obezbijeđena su, kako je kazao, zahvaljujući uspješnoj ekonomskoj politici Vlade.

„Trend ekonomskog rasta započet u 2017. sa ostvarenom stopom od 4,7%, nastavljen je i u 2018. godini, kada je ostvaren ekonomski rast od 4,9%. Ove pokazatelje prati i rast zaposlenosti pa je za prva četiri mjeseca 2019. broj zaposlenih preko 197 hiljada, što je 9,1% ili oko 17 hiljada zaposlenih više u odnosu na uporedni period prethodne godine. Stopa nezaposlenosti je sa 22,9% u aprilu 2018. pala na 14,9% u julu 2019 godine. Do polovine jula, naplaćeni su budžetski prihodi u iznosu od 957,2 miliona eura, što je u odnosu na isti period prethodne godine za 77,2 miliona eura ili 8,8% više. Izvorni prihodi budžeta, od početka primjene mjera fiskalnog prilagođavanja, povećani su za 260 mil. odnosno 17,4%, dok je kapitalni budžet, kroz koji se finansiraju infrastukturni projekti u 2019. godini planiran na nivou od 321 milion eura. Paralelno, racionalizacijom rashoda, omogućeno je ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje, koja se finansira iz izvornih prihoda. Upravo ovakvi rezultati omogućili su nam da snažnije radimo na terenu, a posebno na sjeveru“, kazao je crnogorski premijer. 

Foto:Kodex

On je još jednom istakao važnu ulogu lokalnih samouprava u stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta i oslobađanju i aktiviranju potencijala privatnog sektora, koji je ključan u stvaranju nove vrijednosti i zapošljavanju lokalnog stanovništva. Čestitao je Opštini Bijelo Polje dobijanje Business Friendly Certifikata koji potvrđuje njenu otvorenost za biznis i investicije. Takođe je napomenuo i da je razvojno partnerstvo moguće proširiti sa dijasporom koja doprinosi razvoju i Bijelog Polja i sjevera u cjelini.

Marković je kazao da prihod od ekonomskog državljanstva ima za cilj razvoj kapitalne infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Od tog novca će, prema riječima premijera, biti formiran i Fond za razvoj infrastrukture na Sjeveru, a očekivanja su da će premašiti 200 miliona eura.

„Vlada Crne Gore je odgovornim ulaganjem utabala puteve daljeg razvoja sjevera i u tom duhu nastavljamo.Ulažući zajedničke napore siguran sa sam da stvaramo dobro za sadašnje i generacije koje dolaze“, zaključio je Marković.

Forumu je okupio oko stotinu privrednika iz Bijelog Polja, Crne Gore i inostranstva. Na panel diskusiji, pored sadašnjeg predsjednika Opštine Bijelo Polje  Petra Smolović ii bivših, Aleksandra Žurića i Tarzna Miloševića će učestvovati i Dragica Sekulić - ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore, Vlastimir Golubović - predsjednik Privredne komore Crne Gore, Esad Zaimović - glavni izvršni direktor Hipotekarne banke, Milivoje Radović - redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, kao i Meko Akova-Hodžić - predsjednik konzorcijuma ''Gulsan” i Rodoljub Drašković - predsjednik poslovnog sistema ''Swisslion Takovo''.