Praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, danas obiležavaju Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici.

U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvećuje grožđe i dijeli narodu, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.

Praznik Preobraženje Gospodnje posvećen je trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.

"Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilija koji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu", piše u vjerskim knjigama.

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.

Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Prema rasprostranjenom vjerovanju, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko danas odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi cio dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.

Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rijekama.

U Bijelom Polju se zadržalo narodno vjerovanje da se od danas prestaje sa kupanjem u Limu.

U crkvama i manastirima širom bjelopoljske Opštine danas će se služiti praznične liturgije, a tradicionalni sabor održava se u mjestu Podvrh, nedaleko od Bistrice.