Među evropskim gradonačelnicima koji su potpisali Deklaraciju (iz Njemačke, Slovačke, Poljske, Rumunije, Grčke, Bugarske i Češke) nalaze se i dvije zemlje koje nisu članice EU - Crna Gora i Bosna i Hercegovina, gdje se o postupnom ukidanju uglja i definisanju krajnjeg datuma za njegovu upotrebu još uvijek ne razgovara, kažu iz ove NVO.
"Znamo da se intenzivne promjene u sektoru uglja dešavaju širom Evrope, posebno poslednjih godina, kako zbog postizanja ciljeva klimatskih politika i ograničenja rasta globalne temperature, tako i zbog finansijske neisplativosti takvih investicija. Da bi ove promjene dočekali spremni da se sa njima nosimo, pogotovo kada je riječ o lokalnim zajednicama i ljudima koji su zaposleni u sektoru uglja, neophodno je već sada imati viziju o tome šta mogu biti alternativne ekonomske vrijednosti, identifikovati postojeće potencijale u koje možemo i moramo dalje ulagati i razvijati ih, i preduzeti konkretne korake u tom cilju", navode iz NVO Eko tim.
Energetska tranzicija će kako dodaju, duboko preoblikovati tržište rada na načine koji stvaraju kako nove rizike tako i nove mogućnosti za radnike: nova radna mjesta, ali i, u nekim slučajevima, gubitak radnih mjesta, zamjenu nekih postojećih zanimanja novim, sa potrebom za novim kompetencijama i vještinama.
Navodi se da deklaracija pokazuje spremnost gradonačelnika da se povežu i da izgradnjom regionalnih kapaciteta obezbijede finansiranje, olakšan pristup fondovima i resursima koji će pomoći tranziciju.
"Međutim ono što je ključno jeste nacionalni kontekst i saradnja na nacionalnom nivou koja bi trebala da uključi sve aktere koji će biti pogođeni tranzicijom- zaposlene u sektoru uglja, odnosno sindikate ali i sve donosioce odluka na lokalnom i nacionalnom nivou. Vizija pravedne tranzicije se mora prepoznati i definisati na lokalnom nivou a kroz različite Vladine politke podržati", kažu iz NVO Eko tim.
Dodaju da iako je tema pravedne energetske tranzicije već nekoliko godina unazad na agendi ne samo vlasti već čak i sindikata u zemljama Evropske unije, u Crnoj Gori uprkos postojećem stanju u Pljevljima, smanjenju broja zaposlenih u sektoru uglja i uopšte cjelokupnoj ekološkoj i ekonomskoj situaciji do sada nije bilo zainteresovanosti niti ambicija da se zaista napravi ozbiljan ekonomski pomak ulaganjem u neke druge privredne grane koje imaju potencijal za razvoj.
"Potpisivanjem Deklaracije o pravednoj tranziciji od strane gradonačelnika Pljevalja vjerujemo da smo konačno došli do faze kada nam je jasno da je proces energetske tranzicije počeo, da sektor uglja nije i ne može biti budućnost Pljevalja i da su nam promjene prijeko potrebne i neophodne. Stoga, pravedna tranzicija je važna za lokalne zajednice ali se odražava i važna je za nacionalnu ekonomsku, socijalnu, demografsku politiku. Da bi bili spremni da u tranziciju udjemo i izadjemo sa sto manje gubitaka moramo imati plan kojim će se definisati konkretni koraci kako proces pravedne tranzicije realizovati", zaključuje se u saopštenju.
Komentari