To je kazao direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), internista endokrinolog, Sreten Kavarić, u Poliklinici KCCG-a gdje su, povodom 14. novembra Svjetskog dan borbe protiv dijabetesa, organizovane zdravstveno-promotivne aktivnosti mjerenja nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska.

Kavarić je kazao da su preporuke 150 minuta fizičke aktivnosti tokom sedmice i šetnje srednje-brzim hodom.

„Drugi važan parametar u prevenciji je prevencija gojaznosti. Zdrav način ishrane je obično ugrađen u sve dijete. Radi se o velikom broju obroka, tri glavna i dvije užine. Radi se o mjeri u količini hrane. Veoma je značajno da građani znaju da namirnice koje konzumiramo nose određenu sposobnost da povećaju nivo šećera u krvi“, pojasnio je Kavarić.

Sreten Kavarić, foto: PR Centar

Poželjno je, kako je rekao, da se u ishrani nađu namirnice sa srednjim ili nižim glikemijskim indeksom.

„Jednako važi i za voće. Kivi, pomorandže, mandarine, jagode, maline, jabuke su poželjan izbor, a naravno i duge vrste voća dolaze u obzir. Voće bi moglo biti dobar izbor umjesto slatkiša. Vrlo jednostavan princip izmjene životnog stila može dovesti do prevencije gojaznosti, a samim tim i dijabetesa, koji je u visokom procentu udržen sa prethodnim viškom kilograma“, rekao je Kavarić.

On je kazao da se crvena mesa sve manje preporučuju u svakodnevnoj ishrani.

„Akcenat se stavlja na izvor proteina iz voća i povrća. Malo se zna da lješnici i bademi mogu biti izvor proteina. Takođe, kuvano bjelance može biti izbor proteina. Zdravi stilovi života nisu fantazija, nego proizvod dugogodišnjih studija i preporuka“, objasnio je Kavarić.

Prema njegovim riječima, danas ima mnogo ketogenih dijata u kojima postoji monotonost u primjeni određenih namirnica i insistiranje na samo jednoj vrsti namirnica.

„Nažalost, to može samo ograničeni vremenski period da traje. Kad stvarno želimo da promjenimo tjelesni sastav, onda se primjenjuje primjerena fizička aktivnost, pažljivo se bira po količini, kvalitetu sadržaja. Pažljivo se bira unos tečnosti. Preporučuju se vode gazirane i negazirane i sokovi koji se cijede neposredno prije konzumiranja“, rekao je Kavarić.

Foto: PR Centar

Prema posljednjem zvaničnom podatku iz Registra Instituta za javno zdravlje iz 2013. godine, kako je rekao, u Crnoj Gori ima oko 33.500 dijabetičara.

„Smatra se da je učestalost broja oboljelih u Crnoj Gori oko 11 procenata, što bi značilo da između 50 i 55 hiljada ljudi u ovom momentu boluje od dijabetesa. Nažalost, pretpostavka je da još 20 do 25 hiljada ljudi imaju dijabetes, ali to ne znaju“, istakao je Kavarić.

Glavna sestra Interne klinike KCCG-a, Sanja Minić, smatra da je pravilna ishrana temelj za liječenje i pacijentima se savjetuje više obroka tokom dana, kao i da budu raspoređeni ravnomjerno.

„Moraju da vode računa o količini i vrsti hrane. Osim pravilne ishrane za liječenje dijabetesa bitna je i fizička aktivnost. Pacijentima savjetujemo da ona bude sat vremena nakon uzimanja terapije. To je lagana šetnja, vožnja bicikla, plivanje, umjereni sport. Ako se bavi fizičkom aktivnošću koja zahtjeva veći napor, onda pacijentu savjetujemo da uzme jači obrok da ne bi došlo do hipoglikemije“, objasnila je Minić.

Za liječenje dijabetesa, kako je pojasnila, bitno je i pravilno uzimanje terapije, odnosno pravilna aplikacija insulina.

„U edukaciji pacijenata veoma je bitna uloga medicinske sestre. Ona je ta koja edukuje pacijenta kako će pravilno da aplikuje insulin i kako se on čuva“, navela je Minić.

Osim pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i pravilnog davanja insulina bitno je, kako je rekla, naučiti pacijenta kako će pravilno mjeriti glikemiju.

„Glikemija se mjeri prije doručka i dva sata nakon obroka u toku dana. A ne kao što se često radi, odmah nakon obroka i onda vrijednosti nisu pouzdane i tačne“, kazala je Minić.

Ona je rekla da je napravljen edukativni materijal u kojem se govori o riziku za nastanak depresije i o tome može li depresija biti izazvana dijabetesom.

Foto: PR Centar

„Studije pookazuju da jedan od četiri pacijenta, koji imaju dijabetes ima simptome depresije“, rekla je Minić.

Stana Danilović koja već deset godina ima dijabetes kazala je da redovno ide na kontrole i da sluša savjete ljekara.

„Slušam savjete. Tablete sam ranije koristila u manjoj, sada u većoj dozi. Ali sve se drži pod kontrolom. Hranim se kako mi savjetuju i svakodnevno šetam“, rekla ja Danilović.

Bogdan Terzić je rekao da je izmjerio nivo šećera u krvi i krvni pritisak i da je sve u dozvoljenim granicama.

„Približno sam znao da je to u redu. Ali nekada mi je šećer bio malo povišen. Sad sam i doručkovao i jeo slatko i u normali je. To mi je drago“, kazao je Terzić.

Ima, kako je rekao, 78 godina i fizički je aktivan.

„To me drži. Bavio sam se sportom. Vodim jako računa i o ishrani. Smatram da zdravje ulazi kroz usta. Ako čovjek ima dosta vitamina, onda i bolesti manje napadaju“, smatra Terzić.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Međunarodna federacija dijabetičara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

 Za Dan borbe protiv dijabetesa, određen je dan rođenja Fredericka Bantinga, medicinskog naučnika koji je bio jedan od pronalazača inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima.