Depresija

Kraći dani i manje sunčeve svjetlosti u zimskim mjesecima mogu da dovedu do sezonskog afektivnog poremećaja (SAD).

Ova posebna vrsta depresije često dolazi sa ekstremnom pospanošću, povećanim apetitom, jakim osjećajem probadanja u rukama i nogama, gubitkom interesovanja, osjećajem beznađa i socijalnim povlačenjem.

Ljekari mogu da preporuče terapiju svjetlošću, vježbanje i kognitivnu bihevioralnu terapiju kako bi pomogli u prevazilaženju ovog poremećaja.

Oči

Peckanje, svrab i osjećaj stranog tijela u oku su simptomi koji mogu da ukažu na suvoću očiju.

Do ove pojave češće dolazi zimi, a ukoliko je ono hronično, zimi se pogoršava zbog suvog, hladnog vazduha. Uzrok može biti i zatvoren prostor koji se grije, pa je i tu vazduh suv.

Opcije za olakšanje uključuju vještačke suze, promjenu ishrane ili kapi za oči koje su preporučene od strane ljekara.

Kada su zatvoreni prostori u pitanju, trebalo bi na radijatorima držati posudu sa vodom zbog vlage, to može olakšati ovo stanje.

Migrene

Nije mali broj onih koji primjećuje snažnu vezu između onoga što se dešava napolju i onoga što se dešava u njihovom organizmu. Ekstremne vremenske prilike, uključujući velike promjene temperature i atmosferskog pritiska, mogu imatu važnu ulogu kada je migrena u pitanju.

Ona se može javiti tokom zimskih mjeseci i kod osoba koji nisu sklone ovakvim glavoboljama. Dok osobe koje imaju problem sa migrenom, tokom ovih mjeseci, imaju intezivnije napade nepodnošljivog oblika glavobolje.

U zimskim mjesecima.posebno su ugrožene osobe koje su osjetljive na promjene temperature.

Koža

Koža je zimi sklonija isušivanju i pucanju. Pokušajte da zamijenite duge kupke kraćim tuširanjem, koje manje isušuje kožu. Koristite hidratantnu kremu tokom dana, kao i kućni ovlaživač prostorija. Koži kao i očima smeta suv vazduh u prostorijama u kojima boravite duže vrijeme.

Krema za sunčanje nije namijenjena samo za ljetnji period. Zimi je sunce jednako štetno, pa je korišćenje krema sa zaštitnim faktorom potrebno i u ovim mjesecima.

Srce

Na niskim temperaturama rad srca i pluća je inteziviran, da bi se održala temperature tijela. Arterije su sužene, pa je dotok krvi, a samim tim i kiseonika, smanjen.

Hladan vazduh podiže krvni pritisak. Takođe podiže i nivo protein u krvi koji mogu povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Ovi faktori mogu da dovedu do srčanog udara, posebno kod starijih osoba, ali i kod osoba sa hroničnim kardiovaskularnim problemima.

Ishrana

Zima kod kod mnogih ljudi mijenja prehrambene navike. U hladnom zimskom periodu tijelo doživljava promjene nivoa energije, metabolizma, pa čak i sklonosti ka povećanom unosu hrane.

Konzumiranje “jake hrane” uz smanjenu fizičku aktivnost može dovesti do gojaznosti i niza zdravstvenih problema. Uravnotežena ishrana, lagane vježbe ili šetnja su svakako korisnije.

Izvor: N1 Beograd