Vrhovni sud naložio je u maju prošle godine rušenje, nakon što je specijalni komitet utvrdio da je izgradnja tih zgrada narušila propise o zaštiti obalskog područja, prenosi BBC.

Danas bi trebalo da budu srušena još dva solitera, te će tako sa zemljom ovog vikenda biti sravnjena 343 stana, koji su domovi oko 2.000 ljudi.

Kako mediji prenose, radi se o jednoj od najvećih akcija rušenja stambenih zgrada do sada u Indiji.

U subotu je prvo "pao" kompleks "H2O Svete vere", u kojem se nalazi 90 stanova. Bilo je potrebno samo nekoliko sekundi da se u kontrolisanoj eksploziji sruši zgrada od 19 spratova i 60 metara visine, naočigled nemih stanara.

Uslijedilo je rušenje kula bliznakinja Alfa Serena, visokih 55 metara.

Vlasti su ostale neumoljive, uprkos prošlogodišnjim protestima ugroženih stanovnika tog naselja.

Jedan od stanara Šemsudin Karanagapali rekao je da njegova žena i djeca nisu mogli da gledaju rušenje, jer je za njih bilo "suviše bolno da posmatraju kako im se snovi raspršuju pred očima". "Ćutke smo otpatili", rekao je on za agenciju Frans pres.

Ali, kako je do rušenja uopšte došlo?

Vlasti Kerale za upravljanje obalskim zonama (KCZMA), osnovane kako bi se spriječilo uništavanje obalskih i pomorskih oblasti, saopštile su da su lokalne vlasti izdale dozvolu za gradnju pomenutih zgrada, ali bez odobrenja KCZMA. Prema njima, lokacija na kojoj su izgrađeni stanovi, u opštini Maradu, je posebno osjetljiva oblast u kojoj gradnja novih objekata nije dozvoljena.

Pošto su luksuzni stambeni kompleksi izgrađeni, u njima su, između ostalih, svoj dom našli bankari, direktori i bogati penzioneri.

Izvršni direktor jedne banke rekao je prošle godine za BBC da je 2006. kupio stan od 198 kvadratnih metara u Alfa Sereni za današnjih 70.000 dolara. U međuvremenu je cijena tih stanova vrtoglavo skočila, te je prošle godine jedan od njegovih susjeda prodao svoj stan za 176.000 dolara.

No, u maju, takođe prošle godine, Vrhovni sud je presudio u korist KCZMA, naloživši rušenje zgrada i ocjenjujući da su graditelji narušili građevinske propise. Sud je zaključio da se radi o nelegalnoj gradnji, koja predstavlja "ogroman gubitak" za životnu sredinu. Podsjetio je, takođe, i na razorne poplave 2018. u Kerali, navodeći da su one bile posledica "totalnog narušavanja životne sredine i nelegalnog zaposijedanja obalskih oblasti".

Posle presude Vrhovnog suda, neki stanari su prvobitno odbili da napuste svoje domove. Međutim, vlasti su im isključile vodu i struju, ne ostavljajući im drugi izbor nego da napuste svoje stanove.

Prema pisanju lokalnih medija, vlasti Kerale, koja ima 600 kilometara obale duž Arabijskog mora, moraće oštećenim stanarima da plate "privremenu kompenzaciju" od oko 35.000 dolara.

"Savski nasip": Ovako ćemo i mi morati

Ovaj događaj na svom Fejsbuk nalogu komentarisala je i srpska neformalna grupa građana "Savski nasip", koja se bori protiv "otimanja nasipa" i za bezbjednost i poštovanje građanskih prava.

Ova grupa naročito upozorava na nelegalnu gradnju na obalama rijeke Save duž novobeogradskih blokova 70, 45 i dalje ka Ostružničkom mostu, gdje je nikao veliki broj nelegalnih vikendica, koje, kako iz te grupe navode, ugrožavaju vodosnabdijevanje znatnog broja građana u tom dijelu grada.

Povodom najnovijih dešavanja u Indiji, "Savski nasip" je na Fejsbuku napisao: "Ovako ćemo i mi morati".