Bašta potiče iz 19. vijeka kada je aristokratska porodica Kaetani preuzela zemlje koje su vijekovima bile napuštene u blizini Ninfe, grada koji je napušten još u srednjem vijeku.

Grad koji je nekada imao 150 kuća i sedam crkava bio je stajalište za hodočasnike i trgovce na drevnom rimskom putu, ali je uništen građanskim ratom da bi potom postao utočište umjetnika.

"Ninfa nije samo bašta, ona ima dugu kulturnu istoriju", rekao je Lauro Marčeti, šef Fondacije Rofredo Kaetani koja menadžeriše baštu udaljenu 70 kilometara od Rima.

Kaetanijeva majka, Engleskinja Ejda Vilbraham, osnovala je botaničku baštu.

Kaetani, muzičar i šticćenik mađarskog kompozitora Franca Lista, osmislio je potočiće i vodopade stvorivši tako opčinjavajuće melodije bašte.

"Noću na mjestu koje zovemo 'slavujevim' čuje se pravi koncert ptičjih pjesama i vode", rekao je Marčeti.

Kaetanijeva supruga, Amerikanka Margerit Čapin dodala je bašti ruže, irise, petunije i paviljon bambusa i često je pozivala svoje prijatelje - Virdžiniju Vulg, Tenesi Vilijamsa, Trunapa Kapotija, kao i italijanskog pisca Alberta Moraviju i režisera Pjera Paola Pasolinija.

Mnogi su bili inspirisani ruševnim rimskim mostom, bivšom carinarnicom i vodama punim pastrmke i flore.

Ispod lukova carinarnice, gdje odrazi vode igraju po zidovima, italijanski pisac Đorđo Basani naposao je svoj poznati roman "Vrt Finci-Kontijevih".

"Nešto pred smrt vratio se ovde posljednji put. Bio je veoma bolestan i uz težak uzdah mi je rekao: 'Sada mogu da umrem'", rekao je Marčeti.

Aranžmani biljaka iz cijelog svijeta pružaju vrtu sofisticirani, ali ipak prirodni izgled, a bašta je dom 1.300 različitih vrsta biljaka uključujući i rijetke biljke iz Brazila, Irana, Sjeverne Afrike. Banane, američki ljiljani i japanski javor takođe se mogu vidjeti pored ruža koje su obgrlile 21 metar visok čempres.

Vrt je između aprila i novembra prepun cvijeća koje je posadila Lejla, ćerka Rofreda i Margerit Kaetani i slikarka koja je preminula 1977.

Lejla je bila posljednja iz loze Kaetanija i Marčetiju je predala vođenje Ninfe i pravila o organskom baštovanstvu.

"Ova bašta je jedno od čuda Italije. Dobro je održavana, prava simfonija prirode i kapaciteta čoveka da kultiviše ovakvo mjesto", rekao je Patrik Henesi, irski ambasador u Rimu.

Australijski izaslanik Dejvid Riči redovni je gost bašte. "Volim da sjedim, slušam ptičji poj i zvuk vodopada. Bašta je toliko romantična sa vodom, ružama i ruševinama. U Australiji imamo vodene biljke, akacije i eukaliptuse ali ništa slično ovome".

Kako bi je sačuvali, Fondacija organizuje posjete uz vodiča od aprila do novembra i godišnje vrt posjeti oko 55.000 posjetilaca.

"Moramo da poštujemo mir ptica i leptira", kaže Marčeti.

Baštu je ove godine posjetilo, u jednom danu, rekordnih 3.972 posjetioca iako se vrt ne reklamira već se do njega dolazi "usmenom" preporukom.

Od prodaje karata finansiraju se plate petoro baštovana, ali su šefovi bašte odlučni da vrt ne postaje masovni biznis.

"Ninfa nikada neće biti komercijalno mjesto ispunjeno limenkama koka-kole, plastičnim kesama i opušcima", kaže Marčeti.

(Tanjug)