On u razgovoru za Pobjedu napominje kako Crna Gora kao članica NATO-a, ali i zemlja koja je, među kandidatima za članstvo, najviše odmakla u procesu pregovora, ima velike šanse da taj posao završi i ranije, do 2025. godine.

"Moguće je da Crna Gora i do 2025. godine postane punopravna članica Evropske unije upravo zbog činjenice da je najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju poglavlja, ali i činjenice da je već članica NATO saveza", navodi Janjić.

On ističe kako je plan Unije da na skupu koji će, pod predsjedavanjem Hrvatske, biti održan na proljeće, zemljama Zapadnog Balkana saopšti novu metodologiju.

A tome će, kako je dodao, prethoditi rasprave unutar Evropske komisije i odgovarajućih tijela.

Janjić, međutim, ističe kako se nova metodologija ne odnosi na zemlje koje su već počele pregovore za članstvo.

"Kada sagledamo sadržaj tih predloga, prva stvar koju treba konstatovati je da se oni ne odnose na zemlje koje su već počele pregovore. Dakle, ti predlozi se generalno ne odnose ni na Crnu Goru ni na Srbiju. Drugo, oni za te zemlje mogu da za odgovarajući pređeni put, koji podrazumijeva otvorena poglavlja i slično, daju neku vrstu instrukturalne podrške, koje za sada nema. Oni u to mogu da uključe Srbiju i Crnu Goru i najvjerovatnije hoće da bi malo i taj finansijski proces podigli", navodi Janjić.

Dilema je, kaže on, šta će se dešavati sa zemljama koje za razliku od Crne Gore i Srbije, ozbiljno kaskaju u procesu evropskih integracija. Janjić u tom kontekstu pominje zemlje poput Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Kosova.

"Očekivanja da se pravi blok od četiri zemlje nije realan. I te zemlje će ići pojedinačno samo što će u njihovom slučaju od početka biti uveden taj mehanizam kontrole, primjene i nagrađivanja. Sve u svemu, mislim da te promjene imaju za cilj da konačno riješe pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i da do 2030. godine bude zvršena integracija svih tih zemalja", zaključio je Janjić.