Na konferenciji za novinare u CNP, rediteljka Spahić danas (3. jun) je objasnila da je do promjene originalnog naslova Ženeove drame došlo zbog propitivanja ko su zapravo žene koje su u jednoj vrsti potčinjenog položaja.

- Kada pitamo nekoga kako održava kuću, on uglavnom kaže: „Imam ženu“. To je vrlo zanimljiva konstrukcija i sa socijalnog i sociološkog aspekta. Drugi opet kažu: „Imam ženu koja mi čisti“. Pitajući se ko su danas sluškinje i na koji način tretiramo ljude koji su u nekoj vrsti potčinjenog položaja u društvu, došli smo do zaključka da su to najčešće žene koje čiste – kazala je Spahić.

Iz tog zaključka, prema njenim riječima, proizašao je koncept predstave u kojoj će „žene koje čiste“ imati priliku da progovore, odnosno da dobiju glas.

Polazak od sebe

Dramaturškinja predstave Stela Mišković kazala je da je autorski tim projekta krenuo od istraživanja mehanizma dominacije.

- Da bi shvatili kako taj mehanizam danas funkcioniše morali smo krenuti od sebe. Dakle, istraživali smo sami sebe, jedni druge, kroz razne odnose i pozicije koje smo tokom iskustva imali prema drugim ljudima. Često smo dolazili do spoznaje o nama koje nisu bile baš prijatne. Shvatili smo koliko je ta potreba za dominacijom jaka i nekontrolisana i koliko se često prema drugim ljudima odnosimo kao prema onima koji su nešto drugo u odnosu na nas – istakla je Mišković.

Prema riječima glumice Kristine Stevović, autorskoj ekipi predstave je bilo interesantno pitanje ko su te sluškinje danas, šta one odbijaju u sebi i drugome, protiv čega ili za šta dižu glas.

- Rečenična konstrukcija Žana Ženea je vrlo teška za igru. Literarna je, ima duh tog vremena u kom je pisana, a mi smo sve to radili sada i ovdje. Čini mi se da smo se nas tri glumice dosta borile, tekst nas je uzimao pod svoje, a opet smo uspjeli da, zahvaljujući dobroj energiji i razumijevanju, napravimo nešto dobro – kazala je Stevović.

Glumica Radmila Božović iskustvo na ovoj predstavi, takođe, pamtiće po istraživanju.

- Otkrili smo jednu vrstu konstantne dominacije i licemjerstva koje postoji kod svih nas. Ja sam kod sebe to otkrila u ogromnoj količini… Kroz ove likove kojima rijetko ko i daje glas, došla sam do spoznaje koliko smo svi pokvareni u startu – kazala je Božović.

Intima scene

Glumica Nada Vukčević istakla je inspirativnost scene Studio. Za nju je, kako je kazala, mala scena CNP intimna i ima sve ono što je glumcu potrebno da bi se opustio i dao maksimum.

- Ta scena u meni izaziva onaj „želudac“ koji mi je potreban za rad. Bilo bi dobro da ta scena povremeno živi i da je reanimiramo s vremena na vrijeme – istakla je Vukčević.

Scenografiju i kostime u ovoj predstavi osmislila je Natalija Vujošević, muziku je komponovao Draško Adžić, asistentkinja režije bila je Ivana Ćetković, izvršni producenti projekta su Ivana Čejović i Marko Gošović, a ispicijent je bio Damjan Šuškavčević.

Predstave koje ulaze u socijalno polje

Prema riječima direktora Crnogorskog narodnog pozorišta Janka Ljumovića, predstavom Selme Spahić na najbolji način se ulazi u završetak sezone.

- Zadovoljstvo mi je što Selma prvi put radi u Crnoj Gori. Njena poetika i način rada je već nešto toliko osobeno i vrijedno – kazao je Ljumović.

Predstave poput ove, kako je istakao, pripadaju autorskim projektima.

- To su predstave koje ulaze u socijalno polje, imaju visoku mogućnost da oko sebe okupljaju različitu publiku – kazao je Ljumović.

(Izvor:Pobjeda)