Navodi se da se dugoročno očekuje reorganizacija i preusmjeravanje globalnih lanaca snabdijevanja, što bi moglo da stvori nove šanse za zemlje koje nisu tradicionalno bile na vrhu lista investitora.
U analizi se navodi da pravi i očekivani uticaj korona virusa utiče istovremeno i na ponudu i na tražnju a konačni ekonomski uticaj će da zavisi od trajanja pandemije kao i od odgovora vlasti i vlada u ključnim izvoznim tržištima.
U nekim sektorima radom na daljinu zaposleni mogu da nastave ali u drugom će proizvodnja biti poremećena. Napori za suzbijanje epidemije će da dovede do manjeg korišćenja usluga, kao što su restorani, rekreacija i u određenoj mjeri saobraćaj, a takođe će negativno da utiču na potrošnju domaćinstava. Neka domaćinstva bi mogla da odlože neke nabavke zbog neizvjesnosti zazvane pandemijom.
Kako se tražnja bude smanjivala mnoge firme, pogotovo male i srednje firme mogu da imaju jak pad prihoda, i smanjenu likvidnost a neke ako su prezadužene mogu da rizikuju bankrot.
To se, kako se navodi, može da ublaži bankarskim sektorom, koji bi mogao da dozvoli odložena plaćanja i zavisi od zdravlja bankarskog sektora kao i od mjera koje uvode vlasti.
Takođe se očekuji indirektni efekti kao posljedica poremećaja lanca snabdijevanja, slabije strane tražnje, nižih cijena nafte i robe i regionalnih padova u turizmu i putovanjima.
Ukazuje se da neke zemlje već osjećaju poremećaje u snabdijevanju zbog zatvaranja kineskih fabrika a da su zemlje integrisane u italjanski lanac nabavke takođe pogođene. Izvoz nafte i robe pogođen je manjom kinekom tražnjom i padom cijena.
Prognozira se da će sektor turizma bilježiti pad 2020. u odnosu na predviđen rast od tri do četiri odsto. To će, kako se očekuje posebno da pogodi jadranske i sredozemne zemlje kao i Kavkaz, gdje je turizam važan dio rasta BDP.
Pogođeni će da budu kanali doznaka iz inostranstva ukoliko emigranti izgube svoja radna mjesta, ili ne mogu da rade uslijed nekih mjera.
U mračnijem scenariju ukoliko kriza bude duža jedan broj kompanija bi moglo da pribjegne otpuštanju zaposlenih, a to će još da pojača udar na tražnju, navodi se u analizi.
Takođe dok globalna neizvjesnost raste zbog nepoznanice krize, tržišta novca bi mogla da budu osjetljivija na određene slabosti pojedinih zemalja, kako spoljno finansiranje bude otežano.
Konačno, navodi se u studiji krajnji uticaj krize će da zavisi od politike koju preduzmu vlasti. Kao primjer navodi se da odgovor monetarne politike zemalja regiona centralne i istočne Evrope direktno da zavise od djelovanja Evropske centralne banke. Odgovor fiskalne politike će da zavisi od fiskalnog prostora u svakoj zemlji.
U sadašnjim okolnostima očekuje se da će pristup tržištu biti jedina fiskalna brana na koju treba da se računa.
EBRD investira u u 38 privreda u brzom razvoju na tri kontinenta i pokrenula je hitan paket solidarnosti od prvobitnih milijardu eura da podrži kompanije u zemljama koje trpe zbog krize.
EBRD je navela da će dati detaljna predviđanja za zemlje i regione u kojima je angažovana i u kojima investira.
Izvor: Beta
Komentari