Kaže da „umjesto da se sve završava po automatizmu Centralna banka je teret odlaganja kredita prebacila na građane, preduzetnike, pravna lica i druge korisnike kredita“.

„Korisnik kredita ima obavezu da dostavni banci i poslodavcu (penzioneri FOND-u PIO) obavještenje da prihvataju moratorijum na otplatu kredita. Ovakvom primjenom ova mjera gubi smisao i efekat. Smatramo da će ovakvim modelom doći do velike gužve u bankama, da će građani masovno krenuti u svoje banke pa će se povećati opasnost za širenje virusa. Većina građana već odavno radi od kuće, a ovo će građanima pogotovo poslodavcima napraviti nove poslovne obaveze od koji se dio ne može završiti od kuće“, poručio je on.

Ističe da je Centralna banka Crne Gore morala imati u vidu da je mnogo više građana, privrednika i pravnih lica koji će u ovom trenutku biti zainteresovani za odlaganje kredita, nego onih koji će nastaviti normalno da otplaćuju svoje obaveze.

„Zbog toga predlažemo da Centralna banka Crne Gore u saradnji sa poslovnim bankama hitno promjeni model primjene mjere za odlaganje otplate kredita. Smatramo da je mnogo efikasniji način da banke i drugi davaoci kredita obavještenje o ponudi moratorijuma na otplatu obaveza objave na svojim internet prezentacijama i dostave elektronskim putem svojim klijentima link te objave. Na taj način bi se smatralo da je obavještenje dostavljeno svim klijentima odnosno dužnicima banke“, pojašnjava Mikić.

„Ukoliko klijent u roku od 7 dana od dana objavljivanja ovog obavještenje ne odbije navedenu ponudu, o čemu bi obavijestio banku elektronskim ili pisanim putem, smatraće se da prihvata moratorijum bez bilo kakvih odlazaka u banku i dodatnih procedura. Istekom ovog roka od 7 dana moratorijum bi počeo da proizvodi pravno dejstvo.Na ovaj način bi svi oni koji žele normalno mogli da nastave sa redovnim plaćanjem svojih obaveza, dok bi onima koji žele da prihvate moratorijum kojih je u ovom trenutku sigurno mnogo više proces odlaganja otplate kredita bio olakšan. Osim toga na ovaj način bi izbjegli da građani masovnu krenu da dolaze u svoje banke što bi predstavljalo veliku opasnost za ubrzano širenje virusa“, smaatra on.

Dodaje da svi „imamo obavezu više da svi mislimo na naše starije i penzionere od kojih većina ne koristi elektronske servise pa bi upravo njima promjena modela primjene ove mjere najviše i koristila“.