Vlasnik jedne antikvarnice u Regenzburgu Georg Cirajz u svojoj ponudi još uvjek ima štampana enciklopedijska izdanja, čak i "Brokhausovo". Ova encikopedija je veliki leksikon u crnom kožnom povezu, za koji mnogi Njemci znaju od djetinjstva i koji sa svojih 30 tomova i 300.000 pojmova zauzima mnogo mjesta na policama u kući.
"Ono što pročitam u "Brokhausu" ostaje mi duže i tačnije u pamćenju nego kada čitam po internetu, pa skačem sa jednog linka na drugi, i na kraju više ne znam šta sam počeo da tražim", kaže Cirajz.
Sve je manje ljudi koji traže pomoć pri tumačenju nekog pojma u enciklopedijama, jer informaciju koja im treba, sigurno će naći i na internetu. Brz je, ne mora da se bude ni kod kuće, ne košta ništa, a informacije su novije nego u bilo kojoj enciklopediji staromodnog tipa - kao na primjer u izdanju "Brokhausa“ iz godine 2005/2006, koje košta 3.000 eura.
Nakon što je "Brokhaus“ prije nekoliko godina zapao u probleme, kupila ga je medijska kompanija "Bertelsman“. Pokušala je da tu instituciju modernizuje uz pomoć elektronskih knjiga i digitalnih aplikacija, ali je na kraju zaključila da se to ipak ne isplati, dodaje se na sajtu.
Licencu za "Brokhaus“ će najvjerovatnije prodati, a ako ne bude zainteresovanih, to će biti kraj 200 godina stare tradicije i jednog od najcjenjenijih leksikona u Njemačkoj.
Osim što skrivaju tapete iza polica za knjige, teško je zamisliti kakve još prednosti veliki leksikoni imaju u poređenju sa vrlo brzim i aktuelnim informacijama na internetu", rekao je stručnjak za tržište knjigama Holger Eling.
Na "Vikipediji" je od 2001. samo na njemačkom jeziku, napisano 1,6 miliona članaka, koje pišu korisnici, od kojih dosta njih nije stručno.
Stručnjaci ocjenjuju da je "Vikipedija" u međuvremenu napravila ne samo kvantitativni nego i kvalitativni korak naprijed. Može se reći da je postala jedna od prvih referentnih knjiga za kojima korisnici posežu kada im treba objašnjenje za neki pojam.
Platforma "Europeana" iza koje stoji Evropska unija ili "Digital American Library“ (Digitalna američka biblioteka) su dobar primjer za to kako se mogu predstaviti pouzdani podaci, a da nijesu zavisni od reklama i privatnih interesa.
Međutim, Eling je skeptičan po pitanju može li država da osigura dovoljno finansijskih sredstava da bi stvarno bila i konkurentna.
"Sa jedne strane imamo Guglov model, koji do 2015. želi da digitalizuje oko 15 miliona knjiga, dok sa druge, imamo model Njemačke digitalne biblioteke, "Europeanu" ili "Galikum", koji stalno moraju da se bore sa nedostatkom novca, tehničkim poteškoćama i nekompatibilnošću. Meni je potpuno jasno koji model ima budućnost, a koji ne“, istakao je Eling.
(Izvor:RTCG)
