On je dodao da to do sada nije bio slučaj i da nije bilo potrebe da tužilaštvo provjerava njihov rad. Stanković je naveo i da su se slične optužbe koje su se ranije mogle čuti u javnosti pokazale kao neosnovane. On tvrdi da tužilaštvo ne postupa selektivno kada se radi o kršenju mjera zabrane i da djeluje jednako u odnosu na sve počinioce bez obzira na njihova imena i partije kojima pripadaju.

"Moram da naglasim da se tužilaštvu dosad niko nije obraćao sa sumnjama u način raspodjele novca koji je doniran Nacionalnom koordinacionom tijelu. Ukoliko se u bilo kom momentu pojave osnovi sumnje da je u tom dijelu učinjeno krivično djelo, tužilaštvo će sasvim sigurno preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Međutim, ukoliko se, kao do sada, bude radilo, samo i jedino, o paušalnim ocjenama i tvrdnjama zasnovanim na ličnim utiscima ili nekim drugim razlozima, do reakcije tužilaštva ne može i neće doći", kazao je Stanković za Dan.

Istakao je da su za svako postupanje tužilaštva ili za poziv na postupanje neophodni dokazi za određene tvrdnje.

"Zbog toga koristim priliku da pozovem cjelokupnu javnost, da se obrate tužilaštvu ukoliko imaju dokaze da je u bilo kom slučaju, pa i u ovom, učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Tužilaštvo će svakako i samo reagovati u svakoj situaciji kada se utvrdi da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo.

Moram da Vas upoznam i sa činjenicom da naša iskustva sa tvrdnjama poput ovih na koje se odnosi Vaše pitanje nijesu pozitivna. To znači da se medijski i javni prostor svjesno koristi sa određenim ciljem i onda kada se iznose tvrdnje o navodnim krivičnim djelima, imamo lica koja pozivaju tužilaštvo da reaguje, a kada mi to uradimo i ta ista lica pozovemo da nam saopšte svoja saznanja i informacije o navodnom krivičnom djelu, onda se utvrdi da za javno iznijete tvrdnje ne postoje nikakvi dokazi.

Međutim, priča o odgovornosti za javno izrečenu riječ bi nas previše udaljila od same teme Vašeg interesovanja, zato ću da zaključim da će tužilaštvo reagovati u svim situacijama kada ima osnova za to. U slučaju raspodjele donacija Nacionalnog koordinacionog tijela za tim do sada nije bilo potrebe", kazao je Stanković.

Komentarišući to da su u Budvi procesuirani lokalni funkcioneri, a na Žabljaku opozicioni poslanici i zašto to nije bio slučaj i sa funkcionerom lokalnog DPS-a u Danilovgradu, Stanković kaže da situacija na terenu pokazuje upravo suprotno, da tužilaštvo djeluje na isti način u odnosu na sve učinioce krivičnog djela, jer su svi koji prekrše propisane mjere upravo to učinioci krivičnog djela.

"Moram da naglasim da provjeravamo i situacije u kojima se pokaže da postupajući tužioci ne ocijene odmah da je došlo do kršenja mjera, pa ih upućujemo na dalja konkretna postupanja.

U svakom slučaju, ne bih se sa da upuštao u analizu bi lo kog predmeta pojedinačno, samo ću napomenuti da tužilaštvo u konkretnim predmetima ne donosi odluku u odnosu na pripadnika bilo koje partije, već isključivo u odnosu na osumnjičenog za određeno krivično djelo. Taj osumnjičeni može da se zove Marko ili Janko, Hasan ili Luiđ, kako god, može da ide u bilo koju crkvu, može da bude član koje god hoće partije ili druge organizacije. Nas to ne zanima, niti će nas ikada zanimati, zanima nas samo da li je učinjeno krivično djelo, da li postoje dokazi za to i reagujemo isključivo u skladu s tim.

Isto tako nećemo reagovati u situaciji kada nema dokaza da je učinjeno krivično djelo samo zato što je neko pripadnik bilo koje političke partije", kaže Stanković.

Na pitanje da li usvajanjem predloga zakona o amnestiji za osuđena lica Skupština obesmišljava napore policije, tužilaštva i sudova u otkrivanju, procesuiranju i na kraju presuđivanju počinilaca krivičnih djela, Stanković kaže da rad tužilaštva niko ne može da obesmisli, pa ni zakonodavna vlast.

"Mi ćemo i dalje sve odluke donositi u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima.Upravo to radi i zakonodavna vlast donosi odluke u skladu sa sopstvenim nadležnostima. Kao vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca ne bih se upuštao u komentarisanje tih odluka, pa ni ovih na koje se odnosi Vaše pitanje", kazao je on.

Državno tužilaštvo može izaći iz v.d. stanja izborom vrhovnog državnog tužioca, navodi Stanković i dodaje da odluku o izboru VDT-a treba da donesu poslanici crnogorskog parlamenta.

"Kada će to oni da urade, nije pitanje za mene.Mi smo uradili što je bilo do nas, dva puta smo raspisivali javni poziv za izbor vrhovnog državnog tužioca. Na drugi javni poziv su se prijavile dvije kandidatkinje. Nakon svih neophodnih procedura, Tužilački savjet predložio je Skupštini jednu kandidatkinju za vrhovnog državnog tužioca. Odluka je, kao što rekoh, na poslanicima.

Nama je ipak važnija od svega činjenica da Državno tužilaštvo nesmetano funkcioniše, da se u radu pokazuje efikasnost, kako prije ove situacije uzrokovane epidemijom KOVID-19, tako i za vrijeme njenog trajanja. Nastavićemo istim tempom i u narednom periodu, bez obzira na to da li će to biti u v.d. stanju ili bez njega", kazao je Stanković.