"Zato predlažemo da se to radi postepeno i da se uzme u obzir najmanje četiri do pet važnih faktora. Prvi bi bio da je prenos kontrolisan, drugi bi bio da ima dovoljno dostupnih javnih zdravstvenih i usluga opšte medicine", naveo je Olšavski za Radio Slobodna Evropa.

Prema njegovim riječima, treći faktor bi bio da nema rizika za izbijanje epidemije u posebnim uslovima, poput ustanova za dugotrajno zbrinjavanje, te da su ti rizici svedeni na minimum.

"I pod četiri, da se preventivne mjere trebaju implementirati na radnim mjestima, školama i drugim mjestima gdje ljudi obično idu. Znači, bitno je da se svi ti rizici moraju kontrolisati. I zadnje, što je vrlo bitno, je da su zajednice svjesne kada su uključene u ovu takozvanu tranziciju, ne zovemo je 'kraj' nego tranzicija", pojasnio je on.

On je naglasio da vakcinu protiv virusa korona razvija oko 60 kandidata širom svijeta i da u SZO očekuju prve rezultate u nekoliko narednih sedmica, nakon čega bi se trebalo znati koja bi bila najprikladniji kandidat.

Na pitanje da li je svijet trenutno u fazi kada se kupuje vrijeme da se osposobe zdravstveni sistemi, Olšavski je rekao da neke zemlje jesu.

"I rekao bih da je među njima BiH, jer što se nadamo sa ovim preduzetim mjerama može se desiti ono što mi zovemo 'poravnanje krivulje'. Visoki brojevi Kovid-19 slučajeva, posebno kritičnih se neće pojavljivati u kratkom periodu. To znači da neće stavljati veliki pritisak na bolnice i na cijeli zdravstveni sistem. To daje vladama malo vremena da se pripreme", naglasio je on.

Ali izvan pandemije, dodao je Olšavski, ovo daje svima odličnu lekciju da i veoma uspješni zdravstveni sistemi, kao Francuska, Italija, SAD...nisu pripremljeni na ovakvu pandemiju.

"Zato za budućnost vlade trebaju promisliti kako da se pripreme bolje što se tiče zdravstvenog sistema, kao i cjelokupne zdravstvene radne snage, čak i za povećanjem radne snage u zdravstvu", smatra Olšavski.