"Ukoliko se u obzir uzme činjenica da je pregovaračka agenda, praktično, protkana kroz sve dnevne aktivnosti nadležnih subjekata u svim pregovaračkim oblastima, možemo reći da i u postojećim okolnostima u najvećoj mogućoj mjeri svoje obaveze ispunjavamo u komunikaciji sa Evropskom komisijom, državama članicama, Delegacijom EU u Podgorici i sve to u skladu s pravilima, procedurama i vrijednostima EU“, rekao je on, gostujući u emisiji „Evropa“, na Radiju Crne Gore.

Podsjećajući da je poglavlje 8 – Konkurencija jedino preostalo neotvoreno poglavlje u pregovaračkom procesu EU i Crne Gore, čije je otvaranje EU uslovila postizanjem pet početnih mjerila, što je ujedno najveći broj početnih mjerila kad su u pitanju pojedinačna poglavlja.

"Mi smo dobili sva zelena svjetla od svih članica na izvještaj o ispunjenju početnih mjerila, u odnosu na to predstavili smo našu Pregovaračku poziciju, EK je sa njihove strane pripremila zajedničku Pregovaračku poziciju i iz dana u dan dobijamo informaciju o davanju zelenih svjetala za otvaranje ovog poglavlja. Iskreno se nadam da će se pozitivan odnos koji je postojao po pitanju politike proširenja u odnosu na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nastaviti kad je Crna Gora u pitanju, otvaranjem poglavlja 8“, poručio je Drljević.

On smatra da je martovska odluka o otpočinjanju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom pokazatelj da je EU, i u ovim teškim okolnostima, spremna da donosi strateške odluke vezano za proširenje. „I odluka o održavanju Samita EU – Zapadni Balkan 6. maja šalje jasan i dodatan signal da i EU i aktuelna predsjedavajuća Savjetom EU, Republika Hrvatska, ulažu veliki napor da ispune ključnu aktivnost svoje inicijalne agende predsjedavanja i da ne „ispuste“ višemjesečni veoma uporan rad koji se tiču politike proširenja.“

Glavni pregovarač je ocijenio veoma važnim održavanje sastanka, iako će, zbog video formata, biti ograničeni razgovori i diskusija, jer će Samit pokazati privrženost i posvećenost EU projektu proširenja na države Zapadnog Balkana i jedinstvo koje države članice imaju kada je rijeć o toj temi.

"Uvjeren sam da nas izazov korona virusa još više i čvršće vezuje za EU i dodatno uvjerava u opravdanost našeg ključnog vanjsko-političkog prioriteta. Svojim djelima i sama EU pokazuje da politika proširenja nema alternativu. Samo zajedničkim djelovanjem između članica, EK i nas koji smo u procesu priključenja možemo da odgovorimo na ovaj izazov. EU se tokom svog perioda trajanja suočavala s brojnim izazovima, svaki je uspjela uspješno da savlada i iskreno vjerujem da će i ovaj izazov biti prevaziđen, a da će rezultat toga biti puna integracija država Zapadnog Balkana u EU“, poručio je Drljević.

Vjeruje da je EU, nakon izbijanja pandemije, ono što je u startu moglo djelovati kao „nesnalaženje usljed šoka“, brzo uspjela da stavi pod kontrolu i da pošalje jasne i glasne poruke o aktivnostima koje realizuje i planira da realizuje.

Podsjetio je da je prenamjenom sredstava odobrenih iz IPA programa, EU u prvom naletu podržala Crnu Goru sa 53 miliona eura.

"Pored toga, Crna Gora može da računa i na 60 miliona iz fonda Makro-finansijske podrške EU, nakon što je ovaj predlog EK usvojio i Evropski parlament i Savjet EU. Riječ je o sredstvima koja će biti dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po veoma povoljnim uslovima kako bi se pomoglo Crnoj Gori da pokrije neposredne i hitne finansijske potrebe i ublaži negativne socio-ekonomske posljedice pandemijske krize. Takođe, Crna Gora je 13. aprila, potpisivanjem Sporazuma o zajedničkim nabavkama medicinskih protivmjera, formalno pristupila mehanizmu zajedničkih nabavki ljekova i medicinskih sredstava na nivou EU, što je nama omogućilo da, zajedno sa državama regiona i članicama, možemo učestvovati u nabavci neophodne opreme za zdravstvo“, rekao je on.

Prema riječima glavnog pregovarača, EK je solidarnost demonstrirala i nedavnom odlukom da prihvati inicijativu šefova diplomatija Zapadnog Balkana da se naš region izuzme iz restrikcija EU koje se tiču izvoza medicinskih proizvoda za ličnu zaštitu.

"Crna Gora u EU ima sagovornika i pouzdanog partnera čija je podrška već u ovom trenutku vidljiva i jako značajna. Ipak, teško je iznositi projekcije o tome da li će nam pristigla pomoć biti dovoljna za oporavak, u trenutku kada ne znamo koliko će pandemija potrajati i kakve će posljedice ostaviti za sobom. Svakako, i u Vladi i nadležnim institucijama sprovodimo sve potrebne aktivnosti kako bi pravovremeno planirali i odgovorili na izazove koje će pandemija ostaviti za sobom“, kazao je Drljević.

On je saopštio i da, usljed situacije u vezi sa pandemijom, za sada nema naznaka da bi moglo doći do kašnjenja ili pomjeranja rokova kad je u pitanju objavljivanje godišnjih izvještaja EK.

"Mi smo dostavili već dva priloga godišnjem izvještaju i zbog aktuelne situacije kolege iz EK su tražile ažurirane informacije u odnosu na protekla dva mjeseca o tome šta se dešavalo u Crnoj Gori, ta informacija je otišla prema Briselu i moje očekivanje je da će Izvještaj biti objavljen kad je EK najavila, a to je u junu“, rekao je Drljević.