Prema njihovim procjenama, potražnja će padati do kraja godine, iako u manjoj mjeri nego što se očekuje u drugom tromjesečju. U takvim okolnostima zemlje OPEC-a + možda će morati da smanje proizvodnju i više nego što je dogovoreno sporazumom u aprilu, prenosi SEEbiz.
Prema tom sporazumu predviđeno je smanjenje proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno u maju do juna i za 7,7 miliona barela dnevno do kraj godine.
"S izuzetkom Iraka za vrijeme UN-ovih sankcija devedesetih godina prošlog vijeka, ni jedna članica OPEC-a + nije se suočila s padom potražnje poput ovoga", navodi se u studiji BCG-a.
Prema njihovom mišljenju, nijedna zemlja izvoznica nafte neće moći da izbjegne budžetska rezanja, jer se cijene neće oporaviti dovoljno tako da to ne utiče na prihode barem do naredne godine.
Tržište nafte nije samo pod uticajem koronavirusne pandemije, nego i učinaka cjenovnog rata između Rusije i Saudijske Arabije, kazao je direktor i partner BCG-a Vladimir Rogov.
Prema njegovim riječima, akumulirane naftne zalihe uticaće na potražnju, a samim tim i na cijene, još tri godine.
Naftne i gasne kompanije aktivno se prilagođavaju trenutnoj situaciji. Mnoge od njih će, kako se navodi, zadržati rad od kuće nekih zaposlenih i nakon uklanjanja karantina.
"Već razgovaramo s našim klijentima o nestanku potrebe za velikim kancelarijskim prostorima. Mnoge stvari, komunikacije i postupci koji su prije zahtijevali fizičku prisutnost, sada su prešli na mrežu i vjerovatno će takvi i ostati", rekao je Rogov.
On je dodao da će mnogi investicioni projekti, čak odobreni prije krize, biti preispitani.
"Najvjerovatnije će proizvodnja teške nafte u Kanadi gotovo potpuno prestati. Novi projekti iz škriljaca dijelom se neće aktivno razvijati. Ruski planovi na Arktiku mogu se naći pod pritiskom. Prema sadašnjim cijenama, vrlo je teško postići ekonomsku efikasnost procesa", zaključio je Rogov.
Komentari