Na sjednici održanoj 18. juna na Cetinju žiri je, kao je saopšteno, tajnim glasanjem donio odluku da se to najprestižnije priznanje dodijeli Radulu Kneževiću, Iliji Lakušiću i Gojku Čelebiću. U sastavu žirija bili su Dragan Vukčević, Predrag Ivanović, Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i Milenko Popović.

U zapisniku sa sjednice Komisije za dodjelu Trinaestojulske nagrade, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da su kandidati za ovo priznanje, osim trojice nagrađenih, bili Gojko Kastratović i Risto Radmilović.

Politički teoretičar i univerzitetski profesor Radule Knežević nagrađen je za knjige „Politička kultura“ i „Politička teorija anarhizma“.

- Autor istražuje koncept političke kulture i njenu intelektualnu tradiciju, s posebnim osvrtom na pitanja identiteta, demokratije i političke zajednice, koja su veoma aktuelna i u crnogorskom društvu. Naročito značajnim Žiri cijeni poglavlje knjige pod naslovom Politička kultura slobode. U njemu autor daje i tipologizaciju političke kulture u Crnoj Gori, izlažući je u njenom istorijskom kretanju, pokazujući da je upravo ideja slobode kroz istoriju dominantno određivala crnogorsku politiku i njen identitet. U središtu knjige Politička teorija anarhizma, kako je naznačeno i samim naslovom, je tema ideologije anarhizma, koji predstavlja jednu od najuticajnijih teorija modernog svijeta. Autor anarhizam tretira kao političku teoriju koja je imala poseban uticaj na oblikovanje modernog i postmodernog političkog diskursa. Ta teorija je najjasnije istakla posljedice koje nastaju iz dominacije države nad društvom. Žiri cijeni da autor ovim knjigama daje vlastiti bitan doprinos politikološkoj misli i kulturi Crne Gore – navodi se u obrazloženju žirija.

Pjesnik Ilija Lakušić nagrađen je za poetsko četvoroknjižje „Bitka na tastaturi“, „Ljubio sam život kao da je moj“, „Mala noćna lirika“ i „Dva Petra“.

- Lakušić je na književnoj sceni Crne Gore već dugo prisutan, i prepoznatljiv kao autentičan stvaralac. Riječ je o pjesniku profilisanog lirskog izraza. Za Lakušića poezija predstavlja esencijalni odgovor na brojne egzistencijalne izazove. Poezija, koju ispisuje osobenim stilom, lako komunicira s čitaocem, mada se autor prije svega obraća onom idealnom, obrazovanom pokloniku poezije. Lakušić vjeruje u metafizički doseg poetskog iskaza, u čijem podtekstu je prisutna humorna nota, uz fine ironijske obrte, a vještim korišćenjem paradoksa u lirskom štivu postiže i dodatne efekte oneobičavanja. Navedene četiri knjige poezije Ilije Lakušića žiri ocjenjuje kao značajan doprinos raznovrsnosti i bogatstvu crnogorske poezije i poetskog nasljeđa – obrazložili su članovi žirija.

Književnik i književni kritičar Gojko Čelebić nagrađen je za knjige „Vjetrenjače Evrope“ i „Dostojevski i Zapad“.

„Vjetrenjače Evrope“ predstavljaju ambicioznu i uspjelu studiju o modernom romanu, kao i o njegovoj recepciji na dominantnim evropskim jezicima u dijahronijskoj ravni, osobito u krugu Južnih Slovena, s posebnim naglaskom na Crnu Goru i ovdašnji doživljaj, kako autor smatra, možda i najveće umjetničke tvorevine moderne svijesti: evropskog romana. Budući da je u pitanju tema bitna za cjelokupnu kulturu Starog kontinenta, knjiga je zavrijedila i pažnju evropskih izdavača, pa se prevodi na španski i češki jezik. Knjiga „Dostojevski i Zapad“ predstavlja jednako zahtjevan pothvat, imajući u vidu obim i serioznost dostojevistike. Autor se fokusira na specifičnu temu – odnos velikog ruskog pisca prema Zapadu, na čiju modernu literaturu je snažno i uticao u žanru psihološkog romana i posebno romana toka svijesti. Čelebićeva studija pokriva i cjelokupno čitanje ruskog klasika kod nas u posljednjem stoljeću, i ujedno osvjetljava njegov emancipatorski uticaj na kulturu Južnih Slovena. Takođe treba naglasiti i činjenicu da žiri u ovim dvijema studijama iz oblasti književne kritike, pored nacionalnog crnogorskog, prepoznaje i pečat evropskog duha, što je Gojka Čelebića takođe preporučilo za ovogodišnjeg dobitnika Trinaestojulske nagrade – navodi se u obrazloženju.

„Trinaestojulci“ DANU vraćaju „diplome“

Povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, reagovalo je i Predsjedništvo Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Ovogodišnji izbor dobitnika, kako navode u DANU, dokaz je anticrnogorskog ponašanja žirija i moralnog rasula vodećih državnih institucija.

- Ovih će dana trinaestojulci DANU vratiti svoje diplome Skupštini Crne Gore. U civilizacijskom smislu, nagrađeni pisci, iako protivnici svega crnogorskog, nijesu krivi što su dobili ovo najviše priznanje države Crne Gore. Kriv je žiri pod predsjedništvom akademika bez ijedne knjige, urednika CID-a koji je objavio za Crnu Goru nekoliko poraznih knjiga iz 19 vijeka, bez kritičkog komentara, a sve sa značajnim dotacijama države Crne Gore – navode iz DANU.

DF: Komentari produbljuju podjele

Nacionalistički pokušaji da se ovogodišnji dobitnici Trinaestojulske nagrade proglase državnim neprijateljima i politički nepodobnima, najbolje govori o podijeljenom crnogorskom društvu, ocijenjeno je iz Demokratskog fronta.

Funkcioner DF-a Jovo Pejović ocijenio je da „komentari pojedinih režimskih intelektualaca, novinara i analitičara da je odluka žirija anticrnogorska, ne bi zavređivali posebnu pažnju, da se ne radi o opasnoj ideološko-šovinističkoj matrici“.

- Po toj matrici, svi oni koji su na referendumu eventualno glasali za zajedničku državu sa Srbijom nemaju nikakva prava na nagrade, učešće u društvenom životu i treba ih na svaki način marginalizovati i staviti im do znanja da su građani drugog reda. Kada bi se mjera ljubavi prema Crnoj Gori iskazivala na način kako su to činili naši preci koji su udarali temelje današnje Crne Gore, na toj ljestvici sigurno ne bi bilo mnogih koji su potrčali da ocjenu o ovogodičnjim dobinicima Trinaestojulske nagrade izmjere prvestveno time kako su se izjasnili na referendumu, kojim jezikom pišu i kako se nacionalno izjašnjavaju – naveo je Pejović.

Bogićević: Odluka žirija predstavlja poniženje, ironiju i cinizam

Ovogodišnja odluka o dodjeli najprestižnije državne nagrade, kako smatra akademik i publicista Čedomir Bogićević, predstavlja slobodarsko poniženje, istorijsko – kulturološku ironiju i naučno – umjetnički cinizam.

- Ovo je samo fenomenološki izraz dubokih etioloških i strukturnih poremećaja u sistemu organizacije rada u crnogorskoj državi i javnoj administraciji, koja je po svom kulturološkom sastavu temeljno anticrnogorska, a vrijednosnim sustavom u dubokom antagonizmu sa smislom egzistencije i esencije crnogorskog državnog bića – ocijenio je Bogićević.

(Izvor:Pobjeda)