Pažin je ovu poruku poslao u ponedjeljak sa sjednice Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran Nezvanični radni dokument (non pejper) Evropske komisije o stanju u oblasti vladavine prava.

Apel

On je apelovao na predsjednike sudova koji su se zadržali na svojim pozicijama više od dva mandata da, kako je rekao, postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav Evropske komisije, preispitaju svoju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu. Napomenuo je i da oni u tom slučaju ne bi ostali bez posla.

"Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost", saopštio je Pažin u ponedjeljak.

Upitana da li će podnijeti ostavku na funkciju, Medenica nije konkretno odgovorila, već nam je iz njenog kabineta saopšteno da se obratimo Pažinu i pitamo ga na koje je predsjednike sudova mislio.

"Povodom pitanja koja ste uputili Vrhovnom sudu, sugerišemo Vam da se obratite potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu, da pojasni na koje predsjednike sudova, a koji su na funkciji više od dva mandata je mislio kada je apelovao na njihovo povlačenje sa funkcije, kako je rekao, „postupajući po sopstvenoj savjesti“. Ministar Pažin, po pitanju mandata predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice, više puta je u javnosti iznosio svoj stav, ne sporeći ustavnost i zakonitost njenog izbora na ovu funkciju" naveli su oni.

Stručna i laička javnost burno je reagovala na treći mandat Medenice, koja je reizabrana na funkciju sredinom jula prošle godine treći put, a oglasili su se i stručnjaci iz Evrope – Evropska komisija je u non pejperu oštro kritikovala tumačenje Ustava i zakona članova Sudskog savjeta prilikom ponovnog izbora, ne samo Medenice, već i nekoliko drugih predsjednika sudova.

A osim Medenice u trećem, ali i znatno više mandata su i njene kolege, predsjednci osnovnih sudova u Kotoru - Branko Vučković, Žabljaku - Mihailo Anđelić, Rožajama - Zahit Camić, Plavu – Hilmija Sujković, Baru – Goran Šćepanović, Danilovgradu - Milica Jovović, Bijelom Polju - Radule Piper.

Vučković je osam puta bio na čelu kotorskog suda, Anđeliću teče peti mandat, Ćamiću šesti. Jovović, Piper, Sujković, Šćepanović, kao i Medenica izabrani su treći put, uprkos zakonskom ograničenju od dva mandata.

U Ustavu piše da ista osoba može biti birana za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta, ali je Sudski savjet kandidaturu Medenice jednoglasno podržao. Među članovima Savjeta je i Pažin.

Evropska komisija je u non pejperu izričito kritikovala tumačenje Ustava i zakona članova Sudskog savjeta prilikom izbora spornih predsjednika sudova.

"Između 2019. i početka 2020. Sudski savjet je ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone" piše, pored ostalog, u tom izvještaju.

Preporuke

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer za Pobjedu je nakon sjednice Savjeta za vladavinu prava komentarisala Pažinov apel predsjednicima sudova koji su na funkcijama duže od dva mandata i rekla da će to tijelo „razmotriti i nastojati da poštuju sve preporuke koje su date u non pejperu, kao i zaključke sa sjednice“.

"Uvažavajući konstruktivnu diskusiju koju smo imali na sjednici Savjeta za vladavinu prava, Sudski savjet će svakako razmotriti sve preporuke koje su date u non pejperu, kao i zaključke sa sjednice, kako bi se ispoštovale i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju Evropske komisije na jesen", poručila je ona.

Ohrabrila je „sve kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove da podnesu prijave po javnom oglasu na mjesto predsjednika suda“.

Pažin se u ponedjeljak osvrnuo i na ulogu Sudskog i Tužilačkog savjeta i naglasio da treba da iskažu posebnu pažnju prema onim pitanjima u odnosu na koja Evropska komisija iznosi ozbiljne primjedbe, poput kadrovske problematike prilikom izbora predsjednika sudova sa višestruko obnovljenim mandatima, kao i pitanju ocjenjivanja tužilaca, „koje je rezultiralo najvišim ocjenama, bez izuzetka, za sve ocjenjivane državne tužioce“, što se, ocijenio je, ne može smatrati principijelnim pristupom.

"Dijelim stav EK da u demokratskom društvu nije prihvatljiva jedna vrsta koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova, na što sam ukazivao, ne samo prilikom posljednjeg izbora, nego i prije pet godina, prilikom prethodnog izbora, kada Evropska komisija još to nije otvorila kao problem", rekao je on.

Pojasnio je i da ovaj problem ne gleda „kroz pitanje ustavnosti ili zakonitosti već kao potrebu daljeg demokratskog razvoja pravosudnih institucija, kroz kadrovsko osvježavanje“.

Pažinov poziv Medenici i predsjednicima osnovnih sudova, koji su na tim pozicijama više od dva mandata, da se povuku pozdravila je juče Socijaldemokratska partija.