Za jedan od najčešćih prekršaja, prekoračenje brzine, vozači bi možda mogli da pomisle da, budući da su iz druge zemlje, koja pritom nije dio EU, neće morati da odgovaraju.

Međutim, slučaj koji se jednom vozaču iz Srbije dogodio u Sloveniji to demantuje.

Naime, čovjeku koji je za oko 15 kilometara na čas prekoračio brzinu, na njegovu beogradsku adresu je oko pola godine kasnije stigla kazna za taj prekršaj u iznosu od 250 eura.

"Ukoliko vam na kućnu adresu stigne kazna, nemojte olako svatiti, konsultujte se sa advokatom i vidite koja su vaša prava jer vas u suprotnom to može skupo koštati", kaže za Rts Damir Okanović iz Komiteta za bezbjednost saobraćaja.

Vozač koji se oglušio o prekršajni nalog ili kaznu, ima problem ako je snimljen kamerom, jer čak i najmanja opština u nekoj od zemalja članica EU protiv njega može da pošalje prijavu jedinstvenom tIJelu EU i zatraži sankcije.

Ako se to dogodi, vlasnik automobila će na prvom graničnom prelazu saznati da mu je ulazak zabranjen, a skidanje sa ove liste može potrajati i nekoliko godina.

"Ukoliko u inostranstvu uzimate rentakar vozilo morate biti svJesni da ukoliko napravite saobraćajni prestup tim vozilom, možete odgovarati ne samo pred sudom te države već vas može i rentakar kompanija tužiti za nadoknadu štete koju ste prouzrokovali tim vozilom", istakao je Okanović.

RTS

Budući da veliki broj srpskih turista u Grčku na letovanje ide sopstvenim prevozom, na njih se primenjuju propisi EU kada su u pitanju saobraćajni prekršaji.