Počeo festival „Odakle zovem“
Počeo festival „Odakle zovem“

Poezija nespokoja i različitost kao odbrana

Počeo festival „Odakle zovem“

PODGORICA – Projekcijom filma „Jaje“, u režiji turskog reditelja i dobitnika Zlatnog medvjeda u Berlinu Semiha Kaplanoglua, danas (27. jun) je u Crnogorskom narodnom pozorištu počeo peti međunarodni festival kratke priče „Odakle zovem“. Festival je u knjižari „Karver“ zvanično otvorio književnik Oto Tolnai, a prvo veče je proteklo u znaku turskog savremenog pjesništva, kao i tradicionalne turske muzike, u okviru programa „Karadag Yolunda“.

Posjetioci su bili u prilici i da čuju i odabrane antologijske stihove crnogorskih pjesnika u izboru Mladena Lompara, koje su čitali menadžerka Festivala i glumica Varja Đukić i glumac Slobodan Marunović u programu „Poezija poslije Njegoša“. Uoči početka Festivala gosti iz Turske predstavili su se danas i na konferenciji za novinare u knjižari „Karver“. Uz moderiranje menadžerke Festivala Varje Đukić, umjetnici su govorili o tome kako vide saradnju Crne Gore i Turske, festival „Odakle zovem“, a predstavili su i svoju umjetnost.

Odbrana tradicije

Posebna zanimljivost prvog dana Festivala bila je projekcija filma „Jaje“, u režiji Semiha Kaplanoglua. Riječ je o prvom ostvarenju iz njegove filmske trilogije, koju još čine filmovi „Mlijeko“ i „Med“. Po prvi put u Crnoj Gori publika će filmove vidjeti tokom tri dana trajanja Festivala (od 27. do 29. juna), u 17 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu, u okviru programa „Kratki rezovi“.

- Moje djetinjstvo i rana mladost bili su presudni u odluci da se bavim filmskom umjetnošću. Kao vrlo mlad sam se bavio poezijom i mislim da se to odrazilo na moju filmsku karijeru – kazao je reditelj Semih Kaplanoglu. On je dodao da filmska trilogija takođe govori o jednom pjesniku, prateći njegov život od djetinjstva do poznijih godina.

Kaplanoglu je posebno naglasio da se njegovi filmovi na izvjestan način bave i globalizacijom koja, osim metropola, pogađa i provincije, mala mjesta u kojima je tradicija još uvijek jaka.

- Kako vrijeme odmiče, kultura i jezik se susrijeću sa erozijom. Mi, naravno, moramo čuvati i braniti našu tradiciju, našu bit… ono zbog čega smo na ovom svijetu. Moramo se boriti da održavamo svoju kulturu. Ako imamo dominaciju samo jedne kulture, onda to znači da se unazađujemo – kazao je Kaplanoglu.

Poezija nespokoja

Program predstavljanja turskih umjetnika, nastavljen je ispred knjižare „Karver“, gdje su su o svojoj poeziji govorili pjesnici Hajrije Unal, Omer Erdem i Hajdar Ergulen. Program je vodio Enver Kazaz. Pjesnikinja Hajrije Unal napomenula je da je Turska velika zemlja i zbog toga je, kako je istakla, poezija veoma rasprostranjena.

- Kada biste me pitali šta je najviše zastupljeno u turskoj poeziji, kazala bih – nespokoj. Turska poezija se mora pojedinačno analizirati, ona je dinamična, šarena, svaka nit ima svoj sadržaj i karakteristiku u toj raznovrsnosti – kazala je Unal.

Kraj prve večeri Festivala obilježio je koncert turskih muzičara Umita Atalaja, Selima Gulera, Osmana Zijagila, Javuza Akalina, Bulenta Okana i Bulenta Ercija. Prema riječima Umita Atalaja, publika u Podgorici čula je muziku koja korijene vuče iz turske tradicije.

- Izveli smo jednu tihu, ozbiljnu muziku koja se „naslanja“ na 15. vijek, pa sve do danas – kazao je Atalaj.

Ojačati veze

Ministarstvo kulture sufinansiralo je festival „Odakle zovem 2013“, koji se ove godine organizuje u saradnji sa Ambasadom Republike Turske u Crnoj Gori, Institutom „Yunus Emre“ i Ministarstvom kulture Republike Turske. Direktor Instituta „Yunus Emre“ Šerif Ates istakao je važnost saradnje između Turske i Crne Gore.

- Svaki umjetnik iz Turske je poseban na svoj način i na jedan svoj način želi sebe da izrazi. Zaista je lijepo što umjetnici među sobom mogu dijeliti iskustva i predstavljati svoj rad – kazao je Ates.

Turski istoričar umjetnosti i publicista Bešir Ajvazoglu, koji će o odnosima Turske i Crne Gore danas govoriti na Cetinju, podsjetio je da dvije države dijele zajedničku istoriju.

- Postoje korijeni koji nas vežu i te korijene treba iznova proučavati. S obzirom na to da postoje sličnosti u našoj istoriji, kulturi, umjetnosti, načinu mišljenja, te veze treba vremenom jačati – kazao je Ajvazoglu.

(Izvor:Pobjeda)