Ručir Šarma, glavni globalni strateg i šef tima za ulaganja na tržištima u nastajanju u američkoj banci "Morgan Stanley", kaže da se jedna velika zapadna ekonomska sila vrlo brzo suprotstavila pandemiji iako je smrtonosni virus u nju stigao kasno, prenosi portal Pobjeda.

Umjesto da negira širenje epidemije i odgađa suprotstavljanje, ta zemlja je spremno dočekala novonastalu situaciju obavljajući testove i prateći kontakte zaraženih osoba, čime je brzo ''spustila krivulju'' i smanjila smrtnost u odnosu na bilo koju drugu zapadnu industrijsku zemlju.

Suzbijanje virusa zahtijevalo je zatvaranje te zemlje na kraći period, što je pomoglo da se stopa nezaposlenosti u toj državi ograniči na svega šest posto, zbog čega je popularnost liderke te zemlje drastično skočila na 70 posto sa ranijih 40.

Vlade preuzimaju kontrolu nad ekonomijama

Prema autoru članka, širenje zaraze koronavirusom dovelo je do ubrzavanja tempa ekonomske samodovoljnosti država, što je počelo s globalnom finansijskom krizom 2008. godine.

Kao rezultat toga vlade preuzimaju sve veću kontrolu nad svim aspektima ekonomskog života, javni dug se povećava kako bi se održao rast, a uvedena su i nova ograničenja za globalnu trgovinu i migracije. Samo virtualna strana globalne ekonomije trenutačno cvijeta, jer ljudi rade, igraju se i kupuju na internetu.

"Koje će to zemlje procvjetati u svjetlu ovog preoblikovanog ekonomskog krajolika", pita se Šarma, a zatim dodaje da su zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine, usprkos svojoj tehnološkoj dominaciji, naglo povećale dug, dok su njihove vlade često kritizirane zbog pogrešnog bavljenja pitanjem pandemije.

Autor teksta je pohvalio način na koji su Vijetnam i Rusija pristupili problemu novog koronavirusa. Vijetnam je opisao kao izvoznu silu u nastajanju, a Rusiju kao državu koja je primijenila odbrambeni pristup utemeljen na zatvaranju zemlje kako bi se izbjegli strani finansijski pritisci.

Međutim, zemlja, za koju Šarma predviđa da će izaći kao najveći pobjednik u post-pandemijskom svijetu, najvjerovatnije je Njemačka. Odgovor te zemlje na pandemiju istaknuo je već postojeće prednosti: učinkovita vlada, nizak dug, reputacija stečena zahvaljujući industrijskoj prepoznatljivosti koja štiti izvoz te zemlje u vrijeme kada globalna trgovina opada, te sve veći kapaciteti za razvoj domaćih tehnoloških kompanija u svijetu u kojem uglavnom dominiraju američki i kineski internetski divovi.

Dok druge zemlje strahuju da će otpuštanja postati stalna pojava, većina njemačkih radnika ostaje na platnim listama i prima naknade zahvaljujući programu ''Kurzarbeit'', tokom kojeg država plaća kompanijama da zadrže zaposlene na skraćenom radnom vremenu ili ih šalju na neplaćeni odmor za vrijeme krize.

Politika koju provodi Merkel

Njujork Tajms u ovom članku skreće pažnju na ekonomsku politiku koju provodi vlada njemačke kancelarke Angele Merkel, što je doprinijelo povećanju njene popularnosti među građanima.

Vlada kancelarke Merkel koordinirala je sa svim njemačkim državama radi suzbijanja pandemije, ali i sa državama članicama Evropske unije kako bi uspostavila fond za oporavak ekonomije u zemljama koje su najteže pogođene virusom.

Zahvaljujući suficitu, Njemačka je uspjela podržati svoju ekonomiju tokom pandemije, kroz dodjelu novčanih sredstava direktno porodicama, smanjenje poreza, davanje zajmova kompanijama i drugim vrstama pomoći u iznosu od 55 posto bruto domaćeg proizvoda, što je skoro četiri puta više od američkog paketa za spašavanje.

Takođe je pokazala svoju sposobnost i volju da, po prvi put, pruži hitna sredstva za poticaj susjednim državama, koje su se dugo žalile da njemačka škrtost nanosi štetu cijelom kontinentu, navodi autor. Prema njegovim riječima, takav potez Berlina je mudar i velikodušan, jer se time ove zemlje dovode u bolji položaj koji im omogućuje kupovinu njemačke robe.

Što se tiče skeptika, oni kažu da se Njemačka sada ozbiljno oslanja na svoj industrijski izvoz, naročito u Kinu, i to u vrijeme kada se globalna trgovina usporava.

Međutim, Šarma na to odgovara da se Njemačka sada bavi modernizacijom svojih glavnih kompanija, poput vodećih proizvođača automobila, i da naporno radi na tome da postane konkurentnija tehnološka sila. Njemačka izdvaja sredstva za istraživački i razvojni sektor koja se mogu usporediti s onim što SAD troši (oko 3 posto BDP-a). Njemački plan za spašavanje ekonomije također uključuje izdvajanje 56 milijardi američkih dolara za start-up kompanije kako bi im se omogućilo digitaliziranje tradicionalne industrije pomoću umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.