Trend pada izlaznosti nastaviće se najvjerovatnije sve do datuma izbora, ukoliko se epidemiološka slika naglo ne promijeni, navodi se u istraživanju koje se odnosilo na rejting koalicija u Crnoj Gori.

Procenat izašlih birača, međutim, ne može opasti do mjere da se osporava legitimnost izbornog procesa.

Birači pozitivno reaguju na ukrupnjavanje političkih snaga i stvaranje koalicija, kada postoji sinergija aktera.

"Na primjer, vladajuća DPS sa LP pravi odličan rezultat. Takođe, postoji sinergija koalicije Demokrate – Demos, jer su te dve partije ideološki srodne i kompatibilne", navodi se u istraživanju.

Koalicija DPS i LP imala bi 41,2% podrške, a zatim slijede Demokrate-Demos sa 16,4%.

Ekstremniji ideološki iskorak Demokratskog fronta, koji unutar sebe ima zahtjevan zadatak ujedinjavanja različitosti, ovu grupaciju čini sinergijski inertnom u potencijalnoj koaliciji sa partijom Prava CG. "Ova koalicija više odgovara PCG, jer na taj način sigurno dolazi do poslaničkih mandata", dodaje se.

Iz "House of win" ističu da je istraživanje pokazalo da su koalicija SNP, Ujedinjena CG i Radnička partija u blagom rastu i tu će SNP morati da se osloni na sopstvene snage, jer im koalicioni partneri ne donose mnogo.

"URA sa svojom platformom i udruživanjem sa grupama građana rizikuje da ostane ispod cenzusa, naročito posle optužbi od strane opozicionih partija da su krivci za neuspeh projekta ujedinjavanja opozicije. Moraće još puno da porade na promociji svoje platforme ,,Crno na bjelo“, a za to nema dovoljno vremena", navodi se.

Prema istraživanju manjinske partije su na svojim standardnim procentima, dok je unutar biračkog dijela socijaldemokratskog usmjerenja stanje promjenljivo - SD ima blagi pad, ali su sigurni na svojih 5-6 procenata, dok SDP ima blagi rast koji će, ako se nastavi, zadržati tu partiju iznad cenzusa.

"Mnogo toga će zavisiti od same kampanje i situacije sa pandemijom korona virusa. Ako se uzme u obzir da su na snazi zabrane skupova, ograničenja u ličnom kontaktu sa ljudima kao i vidno prisutan strah kod glasača od zaraze, partije će morati da ulože značajan napor u animiranju svojih birača i da ih ubede da izađu na izbore. U opozicionom dijelu biračkog tijela, primjetno je nezadovoljstvo aktivnostima opozicionih aktera, posebno unutar pro-srpskog korpusa koji je naklonjen Demokratskom frontu. Pitanje mobilizacije opozicionih birača upitno je, za razliku od birača partija vlasti koji će u najvećoj mjeri izaći na izbore (neznatno manje u odnosu na 2016. godinu). DPS kao stožer vladajuće koalicije djeluje stabilno i opoziciono djelovanje putem organizovanja litija nije urodilo plodom kada je u pitanju mobilizacija eventualno novih birača. Naprotiv, postoji bojazan za glasače DF-a da će u manjoj mjeri izaći na izbore, što u konačnim procentima DPS čini stabilnim na 40-ak procenata izašlih birača. Najveći rezervoar za animiranje novih birača (dosadašnjih apstinenata ili neodlučnih) postoji u urbanim sredinama, pretežno na lijevom spektru posmatrano u ideološkom kontekstu. Biće zanimljivo vidjeti kako će partije iskoristiti nove metode i tehnologije u komunikaciji sa biračima i u kojoj mjeri će im to donijeti uspjeh na izborima", pokazuje istraživanje.