On je ocijenio da predsjednički izbori u toj zemlji nisu bili ni slobodni ni pošteni.

"Ocijenićemo poteze beloruskih vlasti i sprovesti duboko preispitivanje odnosa EU sa Belorusijom", rekao je Borel.

Ocijenio je da su građani Bjelorusije pokazali da žele promenu i pozvao vlasti u Minsku da počne dijalog sa svim dijelovima društva.

"Izbori nisu bili ni slobodni ni fer", naveo je Borel pozivajući se na "kredibilne izvještaje" domaćih posmatrača koji su pokazali da glasanje nije sprovedeno u skladu sa međunarodnim standardima.

On je kazao da EU razmatra moguće poteze protiv osoba koje su umiješane u obračun bjeloruske policije s demonstrantima posle predsjedničkih izbora održanih u nedjelju ili protiv zvaničnika koji su možda uticali na glasanje.

"To bi između ostalog moglo da obuhvati preduzimanje mjera protiv odgovornih za nasilje, neopravdana hapšenja i falsifikovanje rezultata izbora", naveo je Borel.

EU je 2004. godine uvela embargo na oružje Bjelorusiji i uvela sankcije onima za koje tvrdi da su povezani s nestankom protivnika dugogodišnjeg predsjednika Belorusije Aleksandra Lukašenka.

Narednih godina EU je uvela dodatne mjere protiv brojnih pojedinaca i organizacija, ali je većina sankcija ublažena 2016. godine kada je Lukašenko oslobodio grupu političkih zatvorenika.

Prema zvaničnim rezultatima predsjedničkih izbora, Lukašenko je osvojio više od 80 odsto glasova, a vodeća opoziciona kandidatkinja Svetlana Tihanovskaja oko 10 odsto.

Objavljivanje rezultata prema kojima je pobijedio Lukašenko, predshednik države od 1994. godine, dovelo je do protesta prethodne dvije večeri i teških sukoba policije i demonstranata. Jedan demonstrant poginuo je tokom sukoba, a desetine su povrijeđene.

Tihanovskaja, koja je prvobitno odbila da prizna rezultate glasanja, izjavila je danas da se sklonila u Litvaniju i pozvala pristalice da prekinu s demonstracijama.