Higsov bozon popularno je nazvan Božjom čestiom zbog toga što je zaslužan za to što druge čestice imaju masu. 

Međutim, sam bozon česticama ne daje masu. Piter Higs je 1964. godine predložio teoriju u kojoj je opisao univerzalno polje (slično magnetnom ili električnom polju) sa kojim čestice vrše interakciju. 

Fizičar Don Linkoln je za ABC News objasnio da česticama njihovu masu zapravo daje Higsovo polje, a sam bozon predstavlja dokaz za postojanje Higsovog polja. Linkon gleda na Higsov bozon i polje kao na vodu i talasa: 

„Zato što vidite talase, znate da je tu i voda. Da nema njih, uvijek bi se pitali da li tu ima i vode“, izjavio je. 

Otkada su fizičari vidjeli česticu koja podsjeća na Higsov bozon, prilično su sigurni da polje postoji. 

Higsova originalna teorija imala je vrlo određena predviđanja o svojstvima bozona kao i o načinu na koji bi trebalo da interakuje sa svojim okruženjem. 

Naučnici su imali ruke pune posla od prošlog jula analizirajući noviji i veći set podataka dobijen iz Velikog Hadronskog sudarača koji se nalazi u CERN-u. 

Hadronski sudarač prvi je istraživačima dao dokaze o postojanju Higsovog bozona, a novi podaci idu u prilog Higsovoj teoriji i daju još dokaza koji potvrđuju da je CERN zaista pronašao Higsov bozon. 

Pol Tipton, profesor fizike na Univerzitetu Jejl, na otkriće bozona gleda manje kao na iznenađenje a više kao na igru čekanja. 

„Vidimo malu neravninu u podacima i onda odlučimo da pogledamo još podataka. Ta neravnina postaje sve veća i veća sve do trenutka kada smo sigurni da u pitanju nije prosta slučajnost“, smatra Tipton. 

Postojanje Higsovog bozona popunjava važnu prazninu u Standardnom modelu – teoriji koja objašnjava ponašanje čestica. Bez dokazivanja njegovog postojanja, ne bismo bili u stanju da objasnimo masu. 

„Za teoriju koja opisuje masu u pitanju je prilično veliki nedostatak“, tvrdi Tipton. 

CERN planira da sa Higsovim bozonom uradi znatno više od prostog potvrđivanja njegovog postojanja. 

Linkoln tvrdi da i dalje postoje određena odstupanja kojima je potrebno posvetiti pažnju. 

Čestica koja podsjeća na Higsov bozon primijećena godinu dana ranije imala je otprilike 100 triliona manje energije od onoga što Standardni model previđa. 

Nažalost, moraćemo da poprilično sačekamo dok sve nedoumice ne budu riješene. Veliki Hadronski sudarač trenutno je ugašen zbog održavanja i biće upaljen tek 2014. godine. 

Međutim, naučnici se nadaju da će odmah po njegovom paljenju početi da se bavim svim preostalim pitanjima i nedoumicama. 

„Imamo osjećaj kao da se sa nama u prostoriji nalazi veliki gorila koji sve ovo vrijeme vrišti, a mi nemamo način da ga utišamo“, izjavio je Linkoln.

(Izvor: ABCNEWS)