Nauka u društvu je jedna od ključnih tema ovogodišnjeg ESOF-a pa se Damjanovićeva tom prilikom osvrnula na to kako se ovaj odnos gradi u našem regionu.

Ona je istakla kako je prije nekoliko decenija, naš region imao snažan tehnološki razvoj koji je omogućio brz rast životnog standarda, snažnu industrijalizaciju, obrazovna i kulturna dostignuća kao i da je bilo nekoliko razloga za slom društava našeg regiona tokom 90-ih godina.

"Upravo tadašnja promjena društvenih struktura prouzrokovala značajno naučno usporavanje, čiji su efekti još uvijek prisutni - poput jakog odliva talenata", kazala je Damjanović.

U petak 4. septembra 2020. Damjanović će takođe diskutovati na temu naučne diplomatije - u okviru sesije "Naučne infrastrukture za mir: od CERN-a do SESAME sinhrotrona i nove SEEIIST inicijative".

"Naučna diplomatija je sjajan koncept kojim se postiže da naučnici i u regionima zahvaćenim sukobima budu efikasni, na način što im je omogućeno mjesto za zajedničko istraživanje, uspostavljanje zajedničkog temelja za miran napredak. Istraživačka infrastruktura u ovakvim regionima dodatno može razviti prekogranične odnose, pružiti zajednički jezik naučnicima iz različitih regiona i ponuditi izazovne ciljeve koji mogu udružiti transnacionalnu podršku", dodala je Damjanović.

Na sastancima ESOF-a vodeći naučnici, istraživači, mladi istraživači, poslovni ljudi, preduzetnici i inovatori, kreatori politike, komunikatori nauke i tehnologije i šira javnost iz cele Evrope raspravljaju o novim otkrićima i raspravljaju o smeru koji istraživanje zauzima u naukama, humanističkim i naučnim naukama. društvene nauke. Ove godine ESOF2020 se održava u Trstu, Italija.