Ona je u intervjuu za European Western Balkans, kazala da je zahvaljujući toj inicijativi došlo do stabilizacije protoka robe u regionu Zapadnog Balkana, što je u značajnoj mjeri pomoglo izvozno orijentisanim kompanijama, ali i onima čija proizvodnja zavisi od uvoza.

"Zeleni koridori su jedna od uspešnijih priča postignutih u vrijeme velike krize. Zapadnobalkanska šestorka, Savjet za regionalnu saradnju, Transportna zajednica i CEFTA, uz podršku Evropske komisije i naših graničnih susjeda zemalja članica EU, pomogli su vladama u regionu da implementiraju neophodnu mjeru u datoj situaciji za održavanje protoka robe, posebno hrane, lijekova i medicinske opreme u regionu i između regiona i EU, u vrijjeme blokade izazvane izbijanjem koronavirusa", soapštila je Bregu.

Na pitanje šta su bile najveće prepreke u implementaciji “Zelenih koridora” kao specifičnog režima graničnih prelaza Bregu kaže da među ekonomijama Zapadnog Balkana postoji 14 graničnih prelaza i još 18 sa zemljama članicama EU i da je u jednom trenutku, bilo potrebno više od 20 sati čekati za prelaz granice, kako bi se završile sve granične procedure, sanitarni i zdravstveni pregledi vozača.

"Pored toga što je to izuzetno dugotrajan proces koji odlaže, a čak često i prekida lance snabdijevanja, on je i skup – proračun je da svaki minut čekanja košta skoro 2 evra po kamionu, odnosno 26 miliona sati provedenih na internim granicama zemalja regiona",  pojasnila je Bregu.

Dodala je da na umu treba imati i sljedeću cifru: na početku pandemije teško je moglo proći dnevno 2000 kamiona a da je danas taj broj dostigao više od 13 hiljada dnevno.

"Dakle, ne samo da su “Zeleni koridori” omogućili ravnomjerniji granični prelaz i omogućili da roba stigne na odredište na vreme, već su i uštedjeli ozbiljan novac, vrijeme i stres, što moram da naglasim. Ne zaboravite da govorimo o situaciji kada je zaključavanje granica bila potpuna novina, što je u kombinaciji sa neizvjesnim zalihama osnovnih dobara izazvalo anksioznost građana, ne samo u regionu već i širom svijeta", naglašava Bregu.

Sigurna je kako da kaže da u našem regionu nema mnogo stvari koje teku lako ili glatko, zbog čega svi pretendujemo i radimo da se, uprkos svim poteškoćama i razlikama koje postoje u našem regionu, saradnja isplati.

Regionalna saradnja kao spas zemljama Zapadnog Balkana u prevazilaženju krize

"Rekla sam to mnogo puta i zaista vjerujem da što je regionalna saradnja bolja, mi smo jači. Zajedno možemo opstati kao tržište i biti pouzdaniji i zanimljiviji za strane investitore, što znači veći ekonomski rast i otvaranje novih radnih mesta"; pojašnjava Bregu.

Podsjetila je na sporazuma o romingu.

"Bilo je teško, ali danas ga imamo zahvaljujući snažnom duhu regionalne saradnje. Sve ekonomije Zapadnog Balkana, sa oko 18 miliona stanovnika, čak i manje zbog migracija, mogu se uporediti sa jednom manjom evropskom državom, pa da bismo napravili ozbiljan uticaj, moramo zajedno da koračamo. I na tome Savjet za regionalnu saradnju kontinuirano i neumorno radi", poručuje Bregu.

Regionalna saradanja je proteklih godina ojačala, kao i samosvijest da je regionalna ekonomska integracija neophodna. Ljeto iza nas je jasno pokazalo regionalnu međuzavisnost. Da, okolnosti su nas primorale na ovaj novi model stvarnosti, ali one takođe jasno ilustruju šta prkoseći saradnji i dobrosusjedskim odnosima mogu da učine ljudima.

"Stara izreka koja kaže da ne cijenimo ono što imamo dok ga ne izgubimo još jednom se pokazala tačnom. I isto koliko i ja, naši građani vjeruju u regionalnu saradnju. Njihova podrška nastavlja da raste na godišnjem nivou: 77% ove godine, u poređenju sa 74% u 2018. godini", iznijela je podatke generalna sekretarka RCC.

Podsjetila je da su prije skoro četiri godine započeli rad na Regionalnom ekonomskom prostoru (REA) i dodala da su nekoliko zapaženijih uspjeha već ostvareni kao dio naših zajedničkih napora.

Ostali regionalni procesi su u toku i očekuju dodatne rezultate koji su neizbježni.

"Budući REA 2, region bi trebalo da nastavi put promovisanja Svetske banke kao zajedničkog investicionog prostora, slobodnog kretanja kapitala i usluga, zajedničkih turističkih proizvoda, nadogradnje digitalne infrastrukture, međusobne povezanosti i baze vještina, podsticanja inovacija i preduzetništva. Tu je takođe i uvježbavanje regionalne saradnje i koordinacije radi zadržavanja i privlačenja talenata, radeći na Zelenoj agendi Zapadnog Balkana. Pored toga neophodna je i kapitalizacija ranijih dostignuća poput rominga ili Digitalnog samita Zapadnog Balkana, kako bi postigli slične uspjehe u budućnosti, naglašava Bregu.

Takođe, postoji i segment mobilnosti gdje predviđaju rad na povećanju mobilnosti studenata, istraživača i profesora, putovanja građana sa ličnim kartama širom regiona, što je u cjelini i ključna dimenzije mobilnosti. Konačno, tu je rad na uklanjanju radnih dozvola unutar regiona, što omogućava nesmetano kretanje i razmenu radne snage u čitavom Zapadnom Balkanu.

Poručila je da "Zeleni koridori" mogu poslužiti kao primjer uspješne regionalne saradnje, a na njima je da ih prošire i učine "zelenijima".

Bregu se nada da će se smanjenje zdravstvenog rizika koji sa sobom nosi koronavirus, granice otvoriti polako i trajno, jer zatvorene granice nisu nikom od koristi, posebno granice EU sa Zapadnim Balkanom.

"Vrijeme odmiče i Zapadni Balkan ne može izgubiti još jednu deceniju obilježenu novim potencijalnim nestabilnostima. To je opasno. Ako kvalifikovani i obrazovani mladi ljudi ne vide evropsku perspektivu kod kuće, iskoristiće postojeće mogućnosti za migraciju i tražiti bolje životne uslove u EU. Transatlanstko partnerstvo i regionalna saradnja uvijek su dobrodošli da bi region i dalje plovio na zapad", poručila je na kraju intervjua Bregu.