"Ljudi koji su imali težu kliničku sliku razvijaju veću količinu antitijela, ali to ne znači da svi asimptomatski slučajevi i slučajevi sa blažom kliničkom slikom imaju niske vrijednosti",  objašnjava Gnjatović.

Gnjatović dodaje da su u njihovoj laboratoriji rađene analize 15.000 ljudi.

"Naravno nisu svi bili pozitivni na koronavirus. Pratimo 50 pacijenata od marta, drastičnog pada koncentracije antitijela u krvi nije bilo. Pretpostavljamo da će, na osnovu podataka koje imamo, ta antitijela trajati minimum godinu dana, vjerovatno i duže", kaže Gnjatović i objašnjava da su antitijela samo jedan od parametara koji učestvuju u odbrani organizma.

Ona ističe i da nije sve u količini antitela.

"Važno je kog su kvaliteta odnosno koliko ima neutrališućih antitijela koja su sama po sebi sposobna da spriječe ulazak virusa u organizam. Praćenje neutrališućih antitijela je važno i za razvoj vakcine",  kaže ona.

Prema njenim riječima, asimptomatski pacijenti koji su razvili velike količne antitokela su vjerovatno najbolji donori krvne plazme odnosno razvili su antitijela najboljeg kvaliteta.