Međutim, pandemija kovida prijeti dosadašnjim ostvarenjima, obzirom da vlade u cijelom svijetu nastoje osigurati daljnje pružanje zdravstvenih i obrazovnih usluga unatoč ograničenja usmjerenim na zaštitu javnog zdravlja, kao što je zatvaranje škola.

"Nezapamćena kriza uzrokovana kovidom povećava hitnost ulaganja u ljudski kapital", kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, visoko-kvalifikovana radna snaga je neophodna da bi se zemlja mogla nositi sa složenim izazovima kao što je pandemija, a za građane Crne Gore je, ističe, od ključnog značaja da imaju više boljih radnih mjesta.

"Pozdravljamo napredak Crne Gore na poboljšanju kvaliteta obrazovanja, koje je zabilježeno u ovom izvještaju. To predstavlja korak u dobrom pravcu, ali ostalo je još mnogo toga da se uradi", istakao je Salinas.

Pri procjeni obrazovanja u Crnoj Gori, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 12,8 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvalitet učenja, to predstavlja ekvivalent tek 8,9 godina efektivnog obrazovanja.

U Svjetskoj banci ističu da je kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači, objašnjavaju, da poboljšanje kvaliteta podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast.

Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020. Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.

Svjetska banka pomaže vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se u periodu nakon pandemije izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije. Na primjer, u Bosni i Hercegovini, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju COVID-19.

Globalno, HCI izvještaj navodi i potrebu za boljim prikupljanjem podataka, što bi kreatorima politike u zemljama omogućilo pružanje ciljane podrške onima kojima je najpotrebnija.

Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke sagledava put djeteta od rođenja do 18. godine života u kritičnim aspektima, kao što su preživljavanje (od rođenja do 5. godine); očekivane godine osnovnog i srednjeg obrazovanja prilagođene za kvalitet; zaostajanje djeteta u rastu; i stope preživljavanja odraslih. Na osnovu podataka do marta ove godine, HCI za 2020. daje početno stanje ključnih parametara prije pandemije, što može pomoći za donošenje odluka o politici i investicijama tokom oporavka nakon pandemije.