Janjušević ističe da je od 2005. godine Bijelo Polje počelo da dobija obrise moderne urbane sredine i oaze poželjne za život svakog građanina.

"Pored značajnih kapitalnih infrastrrukturnih projekata koji su izgrađeni ili su se gradili ,civilizacijski bum i neizbrisivi trag modernog Bijelog Polja je otvaranje univerzitetskih jedinica. U tom periodu je postojala neopisiva energija i želja za obrazovanjem i činilo se da je niko nikada neće moći zaustaviti. Bijelo Polje je dobilo pet univerzitetskih jedinica. Orgoman broj studenata se upisao, iz Bijelog Polja i sa Sjevera Crne Gore. Tada je i Opština Bijelo Polje otvorila svoju kasu, za najbolje studente omogućene su stipendije. Pored Ekonomskog i Pravnog fakulteta uspostavljeni su studijski programi:Turizam, Poljoprivreda, Strani jezici. Bijelo Polje je sa punim pravom nosilo epitet univerzitetskog grada. Danas, petnaest godina od prve nastave iza univerzitetske katedre u Bijelom Polju, polako se studenske klupe izmiču, nestaju..Naime, svjedoci smo prepuštanja slučaju tihog ali kontinuiranog gašenja fakulteta u Bijelom Polju. Studije menadžmenta, danas za studijsku 2020/2021 godinu,je upisalo ukupno 50 studenata,  a ostali, nekad zaista potrebni i pohađani programi, niti jednog studenta", naveo je Janjušević.

Ističe da je neshvatljivo da sadašnja "intelektualna elita“ planira valorizaciju i razvoj Đalovića pećine i planine Bjelasica, oslanjajući se na strateške grane razvoja poljoprivredu i turizam, "iako potpuno inferiorno i sa dozom hladne ravnodušnosti, ista posmatra i prepušta gašenju univerzitetski potencijal grada pod Obrovom, prosto "aminujući“ ubrzani "odliv mozgova“, te potpunoj migraciji mladih i obrazovanih ljudi, koji nemaju mogućnost da pomognu sopstvenoj društvenoj zajednici!"

"Postavljamo laičko pitanje: Imamo li kadrova za razvoj prioritetnih oblasti? Odakle ćemo angažovati mlade obrazovane ljude kao domaću radnu snagu? Hoće li  turizam i poljoprivreda biti deficitarno zanimanje? U konačnom, ne možemo a da ne konstatujemo da je po srijedi neki revanšizam struke i interesa pojedinaca, gdje je interes pojedinca preovladao pa očigledno izbrisao kao potrebu obrazovanje kadrova i zatvorio vrata amfiteateatara za mlade studente u oblastima poljoprivrede, turizma, jezika kao i prava. Takođe, na ovaj način se eksplicitno pokazuje da ne postoji volja za ravnomjernim regionalnim razvojem te, polako, ali sigurno, gašenjem fakulteta, Opština Bijelo Polje će izgubiti sveobuhvatan društveno-politički značaj: od Opštine koja se razvijala i bila regionalni centar Sjevera, postaće "učmala“ Kasaba, u kojoj će ostajati samo stari, dok će obrazovana omladina "tražiti sreću“, te ostvarivati ciljeve u mjestima daleko od svog zavičaja...", smatra Janjušević.

Lokalna zajednica mora kako dodaje on, da zna da vrednuje potrebe.

"Ne smijemo dopustiti u situaciji kada se više u privredi odnosno metalskoj industriji ne može otvoriti ni jedno mjesto, da mladi svoj obrazovni profil ne usmjere ka drugim potrebama i to ka upravo onim za koje kažu da su nam šansa razvoja.Kako mislimo da zaustavimo ekstremno visoku stopu migracije, a da mladima ne dozvolimo da se baš ovdje obrazuju", pita Janjušević.

Istakao je da se organizaciji na čijem je čelu obratio značajan broj NVO-a kao i veliki broj građana sa Sjevera Crne Gore da pokrenu inicijativu da se ne dozvoli gašenje fakulteta u Bijelom Polju.

"Ovim putem napominjemo da ćemo se obratiti svim relevantnim institucijama u Crnoj Gori, a od Opštine Bijelo Polje zahtijevamo da na prvoj narednoj sjednici skupštine Opštine donese odluku o uspostavljanju studijskih programa i stvaranju uslova za upis studenata. Svim zakonskim, legitimnim sredstvima ćemo se boriti da se Bijelom Polju vrati mladalački i stvaralački entuzijazma, da budu pune ulice mladih brucoša, koji će sticati akademska znanja u ovoj Opštini", zaključio je Janjušević.