Satelitski snimak područja zahvaćenih požarima na teritoriji NP Skadarsko jezero (označeno tamnom bojom) (izvor:EnviroLens)

 Iz CZIP-a ističu da požari direktno utiču na sve biljke i životinje koje su dio ekosistema jezera, ostavljajući za sobom pustoš.

"Najugroženiji su vodozemci, gmizavci i sisari, a kada je riječ o pticama, požari predstavljaju indirektnu opasnost. Sezona gniježđenja je završena tako da su one već napustile tršćake koji su zahvaćeni požarima. Međutim, za sve njih najveći problem predstavlja gubitak staništa.

Tršćaci koji su izgorjeli predstavljaju jedne od najvažnijih mehanizama za zadržavanje vode kod poplava, tako da njihovim gašenjem ma kako oni bili daleko od kuća i okruženi vodom vrši se prevencija teških posledica od poplava. Osim tršćaka, u požarima su gorjele i plavne livade na kojima se nalaze mnoge zaštićene biljne vrste kao što je skadarski hrast koji može nestati na opožarenim područjima", navodi se u saopštenju CZIP-a.

Sve duži periodi bez padavina imaju kako ističu, negativan uticaj po ekosistem Skadarskog jezera, što utiče na smanjenje vodostaja.

"Zbog toga, područja koja su inače pokrivena vodom postaju suva a samim tim i pristupačnija ljudima, pješke ili kolima. Imajući ovo u vidu kao i činjenicu da je puno požara krenulo sa različitih djelova jezera, sumnjamo da su svi izazvani od strane čovjeka.

Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara. Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Opožarenim područjima su potrebne godine, pa čak i decenije za oporavak, a do tada tlo je podložno eroziji, poplavama, kao i širenju invazivnih vrsta. Dobar primjer prevencije požara predstavlja Hrvatska gdje se na potencijalnim žarištima organizuju straže kako bi se požari spriječili.

Problem požara u Crnoj Gori mora se riješiti strateški - dobrim upravljanjem zaštićenim područjima, primjenom kažnene politike i pravovremenim planiranjem i sprovođenjem preventivnih mjera za njihovo spriječavanje. Posljedice po prirodu i šteta koja je nastala, nas već sada opominju da trebamo brzu i efikasnu reakcija svih aktera koji učestvuju u rještavanju ovog problema", zaključuje se u saopštenju CZIP-a.