Direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Nives Radović kazala je za Dnevne novine da su posljedice najvidljivije kod destinacija na kojima je turizam djelatnost sa visokim procentom učešća u privredi i na kojima brojnost gostiju dominantno opredjeljue nivo ukupne potrošnje.

“U ovom smislu, Kotor, u kojem je stacionarni turizam samo dio izvora prihoda lokalne zajednice i stanovništva, pretrpio je ogromne gubitke prije svega zbog otkazivanja dolazaka više od 500 kruzera, koliko je trebalo da uplovi ove godine. Znajući u kojoj mjeri su privredne aktivnosti, kao i život u gradu podređeni ovoj aktivnosti već sada možemo konstatovati ogromne gubitke ne samo kada su javni prihodi u pitanju, već i kada je riječ o stanju lokalne privrede i nivou zaposlenosti”, kazala je Radović.

Ističe da su ogromne i posljedice, koje je situacija sa pandemijom ostavila na turizam i na globalnom nivou.

Prema njenim riječima, ovogodišnja sezona je u potpunosti “izgubljena” i teško je iz nje makar nešto izvući.

“Alternativu vrsti turizma koja je do ove godine postojala u Kotoru moguće je pronaći tek kroz detaljno i precizno strateško planiranje i potpunu pripremu svih uključenih faktora, tako da ne postoji način da se za kratko vrijeme dođe do zamjenskog, a istovremeno i održivog rješenja”, istakla je Radović.

Ona navodi da je nezahvalno govoriti o narednom periodu i situaciji u turističkoj privredi, koja je evidentno uzdrmana i gdje će u najboljem slučaju trebati godine za njen oporavak.

Tokom sezone i do skoro 100 odsto manje noćenja nego lani

U Kotoru trenutno boravi svega nešto više od 1.200 turista. Poređenja radi, prošle godine u ovom periodu boravilo je 2.500 turista i ova sedmica je od početka pandemije do sada najbliža ostvarenim rezultatima u odnosu na prethodnu sezonu, budući da je u prethodnim mjesecima ostvarno između pet i 20 odsto u odnosu na prošlogodišnji broj noćenja.

“Zbog zatvaranja granica sa nekim od ključnih emitivnih tržišta (SAD, Australija, Kina, Južna Koreja) turisti koji sada borave u Kotoru pretežno su iz Ukrajine, Bjelorusije, Češke, Španije, Srbije i Francuske i uglavnom je riječ o individualnim dolascima. Domaćih turista je svega 14, budući da ponuda Kotora nije tipičan izbor gostiju iz naše zemlje s obzirom na to da većina preferira grad za dnevne i poludnevne dolaske ili manifestacije, kako zbog toga što nije riječ o destinaciji kupališnog turizma, tako i zbog cjenovnog ranga”, kazala je Radović.

Navodi da je približno jednak pad broja ostvarenih noćenja u hotelskom i privatnom smještaju.

“Od 1.233 turista u hotelima je ukupno 232, što je uobičajen odnos brojki u ovom periodu i kada su one znatno veće”, kaže Radović.

“Stanje poput ovog koje smo imali ove godine trajaće onoliko koliko budu trajali svi pritisci na turističku industriju, kao i koliko budu postojale ograničavajuće okolnosti. Ipak, moramo biti svjesni da su životi i zdravlje ljudi na prvom mjestu i da je sasvim očekivano da dinamika otvaranja granica i uspostavljanja vazdušnog i pomorskog saobraćaja bude u skladu sa preporučenim mjerama. U tom smislu ne samo naredna, već niz narednih godina ne bi mogle biti one u kojima bi se predstavnici turističke privrede mogli pohvaliti dobrom sezonom, a da bi se postigli rezultati poput onih iz 2019. biće potrebno da prođe najmanje cijela decenija”, poručila je Radović.

Ono što je Turistička organizacija Kotor počela još prije pandemije su aktivnosti u nastojanju da destinacija bude što manje zavisna od masovnog, izletničkog turizma, jer je, kako kaže Radović, bilo pitanje vremena kada će tržišni poremećaji svima onima koji su navikli na tu vrstu zarade prouzrokovati negativne posljedice.

“S tim u vezi krenuli smo pretrošle godine u detaljno istraživanje tržišta, a zatim i izradu strateškog plana razvoja destinacije. Ono na čemu sada radimo i gdje vidimo prostor za dobijanje sredstava su međunarodni projekti, a upravo je počela implementacija prvog IPA projekta u kojem TO Kotor učestvuje”, kazala je Radović.