Proteklih dana mediji u regionu bruje o Zakonu o slobodi vjeroispovesti, koji se ponovo našao u žiži interesovanja. Zakon je ovaj put kamen spoticanja u naizgled idiličnom skupu pobjedničkih koalicija u Crnoj Gori, koje su na parlamentarnim izborima 30. avgusta srušile Mila Đukanovića i DPS, posle tri decenije na vlasti.

Taman kad smo mislii da je Crna Gora dobila demokratsku, građansku i po svim pitanjima ujedinjenu vlast, članovi koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Milan Knežević (Demokratski front), ali i Nebojša Medojević (Pokret za promjene), kao i Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), krenuli su da optužuju pripadnike Građanskog pokreta URA i njihovog lidera Dritana Abazovića, da odbijaju da učine ono što je građanima Crne Gore, prema njihovim riječima, najvažnijie, a to je ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovesti, i da je URA pokret sa kojim ne mogu da se dogovore.

Dogovorili smo se s crkvom i sve je riješeno

"Ne treba nam javna polemika. Pokušavamo da se dogovorimo s članovima Demokratskog fronta i sa ostalim strankama u koaliciji koje su okupljene oko Zdravka Krivokapića. Optimista sam i mislim da ćemo vrlo brzo naći rješenje i dogovoriti se. To je ono što građani očekuju od nas. Moram da naglasim da su naši stavovi vrlo jasni i jednostavni. Oko Zakona o slobodi vjeroispovesti smo se dogovorili s crkvom i to nam je najvažnije. U potpunosti podržavam Krivokapića i među nama nema konflikata, što je najbitnije. Cijela priča sa zakonom je gotova – riješena“, naglašava Abazović, prenosi Nova.rs.

Zakon će biti promijenjen, kaže lider pokreta URA, jer je to proceduralno najkraći put.

Kome se ne sviđa izmena Zakona, neka piše novi

"Ako bismo išli u novi zakon, izgubili bismo godinu dana. To bi značilo da moraju da se okupe sve vjerske zajednice, da sjednu zajedno i dogovore se, da se formiraju ekspertski timovi i da pišu novi dokument. To bi potrajalo više od godinu dana. Ovako ćemo ovaj postojeći zakon promijeniti, pa ako bude nezadovoljnih, onda neka piši novi. Ovaj Zakon nije uopšte loš, samo sadrži sporne članove, koje ćemo izbaciti. Postoje četiri sporna člana koja se tiču imovine, a sve ostalo je o nekim registracijama i stvarima koje su nebitne. Kad izbacimo te problematične članove, koji su vezani za imovinu, dobijamo prihvatljiv zakon i rješenje koje svima odgovara. Ukoliko i posle bude onih kojima se to ne sviđa, za godinu ili godinu i po dana mogu da donesu novi zakon“, kaže Abazović za naš portal.

Milan Knežević iz Demokratskog fronta izjavio da je partija Dritana Abazovića protiv suspenzije Zakona o slobodi vjeroispovesti.

“Svi ovi ostali politički subjekti su spremni da učestvuju u izglasavanju suspenzije tog Zakona, osim članova URA”, rekao je Knežević.

Spekulisalo se i da je sukob između pokreta URA i dijela koalicije Za budućnost Crne Gore izbio, ne zbog zakona, već zbog resora bezbjednosti nad kojim i jedni i drugi žele nadležnost.

Bez prepucavanja

„Niko od nas ne insistira na ministarskoj funkciji. Mi nismo razgovarali o resorima, ali nikako ne možemo da prihvatimo da Srbi u Crnoj Gori ne mogu da pokrivaju resore Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, Ministarstva pravde, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva spoljnih poslova, Vojno obavještajnu agenciju i sve ono što podrazumijeva bezbjedonosni resor, jer je neko uplašen za državne interese Crne Gore ako Srbi budu u tim resorima”, rekao je Knežević.

Iako uporno pokušavaju da ga izazovu da krene u kontra-napad Dritan Abazović, odbija da se spušta na nivo pijačnog prepucavanja.

“Ne želim da odgovaram na raznorazne naslove u medijima i da se prepucavam. Potpuno je sada nebitno koju ću ja funkciju dobiti, oni kojima su samo funkcije bitne neka se zadovoljavaju titulama. Treba što prije formirati vladu i to je sada jedino važno” naglašava Abazović.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović juče je uputio poziv na konsultacije o mandataru za sastav Vlade Crne Gore, nosiocima lista koalicija: “Za budućnost Crne Gore” Zdravku Krivokapiću, “Mir je naša nacija” Aleksi Bečiću i “Crno na bijelo” Dritanu Abazoviću, koje su nakon konstitutivne sednice održane 23. septembra 2020. dostavile predlog za mandatara, potpisan od strane 41 poslanika. Termin predviđen za konsultacije je četvrtak, 8. oktobar u 11 sati, a nakon konsultacija, predsjednik će predlog, u skladu sa Ustavom, dostaviti Skupštini Crne Gore.