Marina Medojević, predjsednica Fondacije Banka hrane Crna Gora ističe da zbog aktuelne kovid krize i Crnoj Gori i svijetu prijeti glad i ogromna eskalacija siromaštva.

"Predsjednik Crne Gore je na konferenciju UN prije godinu dana tvrdio da su nam potrebni dalji napori da se vidljivije smanji rizik od siromaštva. Svjestan je bio da glad jeste veliki problem ali nije učinio mnogo da njegova partija i koalicija u kojoj su bili uradi nešto konktetno što bi ljudi osjetili na svojoj koži  i pomogne ljudima u nemaštini", ističe Medojević i dodaje da je strategija za borbu protiv siromaštva nešto na čemu Banka hrane insistira deset godina

Naglašava da ni to što je Crna Gora potpisnica međunarodnog dokumenta o održivim ciljevima gdje se siromaštvo tretira kao broj jedan problem, nije motivisalo da se ozbiljnije pozabavimo iskorijevanjem tog problema.

Poručuje da je na novoj Vladi da krene u ozbiljno rješavanje problema, jer kako naglašava "crvena linija" je blizu.

Foto: Banka hrane

"Problem epidemije je sve probleme teškog života  stanovnika Crne Gore dodatno iskomplikovala. Još u prvom talasu korone se vidjelo da se ona najbrže širi tamo gdje žive siromašni, a nova žarišta su gotovo po pravilu i socijalna žarišta", jasna je Medojević.

Poručuje da je povećanje socijalnog pomoći barem za vrijeme korone neophodno.

"Prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori 40 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva. U državi imamo 136.000 djece, dok dječiji dodatak prima samo oko 15.000 mališana", izričita je Medojević, dodaje da dječiji dodatak mogu dobiti samo troje djece iz porodice korisnika socijelane pomoći.

Naglašava da je to apsurd, i da dječiji dodatak moraju primati sva siromašna djeca.

Veća prava radnika i nezaposlenih

"Naknada za nezaposlene je nešto što je kod nas nepoznanica osim ako niste tehnološki višak ili ste ne svojom krivicom ostali bez posla, a i takva primanja su mala i traju svega nekoliko mjeseci", pojašnjava predsjednica Banke hrane, i dodaje da se mora raditi na povećanju radničkih prava i prava nezaposlenih lica.

"Da bi pravednost osjetili socijalno ugroženi  što prije mora doći do prečišćavanja spiskova kako bi se eliminisali oni kojima ova pomoć nije bila potrebna a dobili su je jer su bili politički podobni. Na taj način bi sav novac koji država izdvaja za ovu svrhu,  dobili oni kojima je zaista potreban", jasna je Medojević.

Podsjetila je na zlopotrebljavanje jednokratne novčane pomoći, koju po pravilu nisu dobijali oni kojima je stvarno potrebna.

Zakon o porijeklu imovine kao rješenje

Pored ovog zakona, za koji kako kaže mora biti prioritet nove Vlade, jer bi se naplatom i zaplijenom nelegalne imovine moglo rješavati problem stanovanja socijalno ugroženih porodica, predlaže i povećanje poreza na imovinu.

Kovid kriza donijela otkaze

"Do smanjenja broja zaposlenih usled korona krize došlo je u različitim djelatnostima, a najviše u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, trgovini", naglašava Medojević, i dodaje da najveći teret krize upravo snose građani.

Podsjeća da su najveći gubitnici neformalno zaposleni radnici, koji rade u sivoj zoni, i to građevinski radnici, radnici obezbjeđenja, sezonski radnici.

"To znači da je mnogo više ljudi koji su ostali bez posla i prihoda od onih koje statistika  javno prikazuje i njima se mora pomoći", poručuje Medojević.

Svjetska banka procjenjuje da će stopa siromaštva se povećati na 20,4 %, da će pad BDP  biti od 12,4% , a rast javnog duga na 93 odsto BDP-a u ovoj godini.

Foto: Banka hrane

"Poznato je da se stopa siromaštva na održiv način može smanjiti samo novim zapošljavanjem  i povećanjem prihoda a od toga nema ništa za sad, na žalost i zbog toga sistem socijalne zaštite mora biti pravedan i sveobuhvatan", kaže predsjednica Banke hrane.

Prema MONSTAT-u, u avgustu 2019. posao je imalo 210.455 građana, a u istom mjesecu ove godine zaposlenje je imalo njih 172.154 ili 38.301 manje.

Crkva i NVO-i otvaraju narodne kuhinje

"Vidi se da u ovom periodu nije bilo nikakvog eksplozivnog dinamičnog rasta zaposlenosti i prosječnih zarada, a došlo je do značajnog rasta nezaposlenosti, što je i najvažniji generator siromaštva kod nas", pojašnjava Medojević i dodaje da pod pritiskom nemaštine Crkva i NVO otvaraju narodne kuhinje čiji kapaciteti ne mogu da isprate potrebe. 

Ističe da je Banka hrane deset godina predlagala konkretne mjere umanjivanja siromaštva, ali da su vrata uvjek ostajala zatvorena.

"Najdjelotvornija društvena borba protiv siromaštva je kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupno svima, stvaranje uslova za otvaranje kvalitetnih poslova, podizanje iznosa minimalne plate, oporezivanje kapitala, zapošljavanje nezaposlenih, pravednija raspodjela i pravednije oporezivanje plate i podizanje dohotka stanovništva", izričita je Medojević. 

Predlaže socijalne prodavnice kao jednu od mogućnosti pomoći ugroženima.

"Neravnopravno jeste ono što obilježava našu svakodnevnicu. Naša država radila je sve da onima koji imaju kapital olakša i obezbijedi razne benificije i poreske olakšice dok na drugoj strani malom, običnom čovjeku tovarila sve i svašta (akcize, poreze, održive izvore energije, subvencije za male hidro elektrane, i sl)", poručuje predsjednica Banke hrane. 

Predlaže subecnionisanje osnovnih životnih potrepština, hrane za bebe i higijenskih preparata kao početak borbe.

"Obrok za svu djecu iz materijalno ugroženih porodica trebalo bi da bude besplatan, nezavisno od toga da li su korisnici socijalne pomoći", predložila je.

Alimentacioni fond i socijalna gradnja

Medojević predlaže formiranje posebnog tzv. alimentacionog fonda, koji bi za cilj imao pomaganje samohranih roditelja, i njihove djece prouzrokovan neodgovornim ponašanjem drugog roditelja, ili eventualno materijalne oskudice.

"Država mora graditi socijalne stanove koje bi davala na korišćenje ljudima u stanju socijalne potrebe a ne obezbjeđivati funkcionere", poručuje predsjednica Banke hrane.

Liječenje bolesnih preko SMS poruka i prikupljanje hrane za gladne preko donacija osiromašenih građana, ne ide u prilog kako naglašava državi koja ozbiljno brine o svojim građanima.

"Nužan je cjeloviti pristup u borbi protiv siromaštva i isključenosti, koji uključuje usklađenji i povezanu aktivnost različitih aktera, počevši od odgovornih ministarstava, preko lokalnih zajednica, društveno odgovornih kompanija do nevladinih organizacija", zaključuje Medojević.