Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da pandemija produbljuje nejednakosti, uključujući nejednakost polova, imajući nesrazmjeran, kako socijalni, tako i ekonomski uticaj na žene i djevojke.

"Već smo prije početka pandemije svjedočili sporom napretku po pitanju ženskih prava i rodne ravnopravnosti u proteklim decenijama, a koji je sada pandemijom dodatno otežan, i u nekim slučajevima postao i retrogradan“, rekla je Gašparikova.

Kako je navela, bez kontinuiranog sistemskog djelovanja, postoji rizik da se izgubi ono što je postignuto.

Gašparikova je kao primjer navela da žene uglavnom rade na slabo plaćenim poslovima, koji su često privremeni i honorarni.

Pandemija je, kako je kazala, snažno uzdrmala ekonomsku aktivnost upravo u tim sektorima, pa su mnoge žene izgubile posao i prihode, ili su u riziku od gubljenja posla, a nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu.

Prema riječima Gašparikoe, tu su i drugi faktori koji doprinose rodnoj neravnopravnosti, poput brige o drugima, što uključuje neplaćeni rad kod kuće i niska primanja u tim profesijama.

"Tako recimo, 42 odsto žena ima obavezu brige o djeci, starima, invalidima i rođacima, dok samo 24 odsto muškaraca ima ovakvu obavezu. Gotovo 70 odsto žena svakodnevno provodi najmanje sat obavljajući kućne poslove, dok to radi samo oko deset odsto muškaraca“, pojasnila je Gašparikova.

Ona je kazala da je pandemija dodatno drastično uvećala jaz neplaćenog rada između muškaraca i žena u kući, kako zbog drugačijeg režima rada škola, tako i zbog povećane potrebe za njegom starijih ljudi.

"Nadalje, postoje uznemirujući pokazatelji povećanja rodno zasnovanog nasilja, jer su mnoge žene zbog samoizolacija i karantina dodatno izložene nasilnicima. Poteškoće se nagomilavaju, donoseći povećani stres, što izaziva dodatnu zabrinutost da će nasilje i dalje rasti“, upozorila je Gašparikova.

Kako je navela, žene Crne Gore su se dugo i snažno borile za svoja prava, uključujući i politička, i pravo da kreiraju politike.

"Bez njihovog glasa na mjestima gdje se donose odluke, nećemo osigurati napredak, veće ekonomske mogućnosti za žene, pa ni razvoj same Crne Gore“, poručila je Gašparikova.

Ona je podsjetila da je ravnopravnost u svim sferama života, uključujući donošenja odluka, osnovno ljudsko pravo garantovano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, a razrađeno u Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, koje je Crna Gora ratifikovala.

Crna Gora se, podsjetila je Gašparikova, obavezala i na dostizanje Ciljeva održivog razvoja, što podrazumijeva povećanje broja žena u Skupštini kao i na mjestima odlučivanja.

"Broj žena na rukovodećim položajima je važan pokazatelj napretka ka rodnoj ravnopravnosti, na koje se zemlja obavezala kroz svoju međunarodnu politiku. Zemlje svijeta intenzivno rade na ovom, i vjerujem da Crna Gora ne želi da ostane na zaleđu“, kazala je Gašparikova.

Ona je istakla da ravnopravno učešće žena na mjestima odlučivanja nije samo po sebi jedini cilj, već su to i javne politike koje nastaju na inkluzivnim procesima i odraz su različitih shvatanja društvenih pitanja.

"Zato, kada je u pitanju odlučivanje, žene moraju preći sa marginalnih ka ključnim pozicijama“, smatra Gašparikova.

Ona je kazala da je u posljednje dvije decenije napravljen pomak sa prosječnih 11 na 24,9 odsto žena u politici kako globalno, tako i u regionu Istočne Evrope.

"Prema podacima do kojih je došao UNDP, ako nastavimo ovom brzinom, trebaće nam još jedan vijek da zatvorimo rodni jaz u politici i više od dva vijeka da dosegnemo rodnu ravnopravnost u ekonomiji“, ocijenila je Gašparikova.

U Crnoj Gori se, kako je navela, uvođenje kvota za manje zastupljeni pol pokazalo kao mjera od presudnog značaja za povećanje broja žena u politici.

"Ipak primjećujemo da se broj žena u Skupštini od prošlih izbora se zadržao na istom nivou. Ostaje da se vidi, da li će se taj broj povećati nakon konstituisanja Vlade i preuzimanja drugih javnih funkcija, što je i u prošlom sazivu dovelo do povećanja broja žena u Skupštini do 29 odsto“, kazala je Gašparikova.

Te mjere se, smatra ona, moraju vezati sa brojnim strategijama koje uključuju senzibilizaciju glasačkog tijela i borbu protiv stereotipa, unaprjeđenje pristupa resursima za kontinuirane edukacije i kampanje, podsticanje međupartijske saradnje političarki na nacionalnom i regionalnom nivou i iskreno liderstvo i podrška muških kolega po ovom pitanju.

Prema riječima Gašparikove, nasilje nad ženama u politici, i u javnoj sferi uopšte, dodatni je narastajući fenomen globalno, a koji je prisutan i u Crnoj Gori.

"Žene u javnom životu postale su meta napada samo zbog toga što su žene i praktično se na svakodnevnom nivou suočavaju sa nasiljem, posebno u on-line prostoru, što ima dalekosežne posledice i uticaj na njihove živote“, upozorila je Gašparikova.

Na pitanje šta bi savjetovala novoj Vladi kada je u pitanju rodna ravnopravnost, ona je odgovorila da je jasno da su potrebne nove politike – u socijalnoj zaštiti, u pristupu pravdi, u raspodjeli resursa.

Kako je navela, odgovornost za dalji napredak prevazilazi mandat samo državnih institucija. „Privatni sektor, akademska zajednica, institucije svih vrsta i civilno društvo moraju biti potpuno angažovani i posvećeni postizanju ravnopravnosti njenih građana i građanki“.

"Ovo je prilika da iskoristimo “ekonomsko resetovanje” kako bismo svima osigurali dostojanstven život i sigurnost. Ako ženama – koje čine polovinu radno sposobne populacije – ne bude pružena prilika da ostvare svoj ekonomski potencijal, naša ekonomija će biti u gorem položaju“, poručila je Gašparikova.

Prema njenim riječima, da niko ne ostane zaboravljen na putu ekonomskog opravka, mora se uzeti u obzir pet pokretača promjena.

Prvi pokretač je, kako je navela, obezbjeđivanje ravnopravnosti u radu i primanjima – kako bi veći broj žena mogao da radi, mora se osigurati zapošljavanje bez diskriminacije, praćene politikama koje nude podršku u brizi o starijima i djeci.

"Moramo stvarati sigurna radna mjesta i inkluzivno radno okruženje. Tako recimo pitati žene na razgovorima za posao o njihovom bračnom statusu, djeci i planovima za potomstvo, je diskriminatorsko ponašanje“, naglasila je Gašparikova.

Ona je kazala da je drugi pokretač promjena ubrzano rješavanje rodno zasnovanog nasilja, i poručila da je nasilje u bilo kom obliku neprihvatljivo i da se mora zaustaviti nultom tolerancijom.

"Pristup pravdi za žrtve rodno zasnovanog nasilja i pristup specijalizovanim servisima se mora osigurati. Udruženi napori ka promijeni stavova dječaka, djevojčica, muškaraca i žena kroz zagovaranje i rano obrazovanje od vitalnog je značaja“, precizirala je ona.

Razbijanje stereotipa je još jedan od pokretača promjena, kazala je Gašparikova i dodala da patrijarhalne vrijednosti, tradicije i konzervativne norme imaju snažno dejstvo i na žene i muškarce.

"Simultano djelovanja na otkrivanju, suočavanju i bavljenju predrasudama, kako na svjesnom tako i na nesvjesnom nivou, od ključnog je značaja i u obrazovanju, medijima, javnoj upravi, socijali, zdravstvu, zapošljavanju“, poručila je Gašparikova.

Ona je kao četvrti pokretač promjena navela povećavanje učešća žena u donošenju odluka.

"Prevazilazeći pomenuto političko učešće, postoje konkretne mjere koje se mogu usvojiti i primijeniti kako bi se osigurao napredak žena u karijeri, na položajima odlučivanja u državnoj službi i javnoj upravi. To je posebno značajno u kontekstu nastavka reforme javne uprave“, istakla je Gašparikova.

Ona smatra da treba investirati u ravnopravnost, što znači unaprijediti rodno budžetiranje, dopuniti alatima za izradu politika kao što su rodna analiza, procjena rodnog uticaja i revizije koje će omogućiti da se bolje procijeni namjerni ili nenamjerni uticaj javnih investicija na živote muškaraca i žena.

Sve to, kako je navela, imaće presudni značaj na reformskom putu države koji treba da vodi Vlada, kao i na putu oporavka od pandemije korone.

Prema riječima Gašparikove, samo ako se uzmu u obzir problemi koje žene doživljavaju i ako se osigura njihova povećana uloga u ekonomskom životu, tada će se doprinjeti održivom razvoju zemlje.

"Ovo je vrijeme za izgradnju ravnopravnog, inkluzivnog i otpornog društva. Naš vodič su Ciljevi održivog razvoja do 2030. godine, a UNDP će posvećeno davati podršku Crnoj Gori u ovim naporima“, zaključila je Gašparikova.