Nakon završetka osnovne i srednje škole, upisuje filozofski fakultet u Prištini odsjek srpsko-hrvatki jezik i književnost koji sa uspjehom završava. Godine 1985 počinje sa radom u Narodnoj biblioteci, tadašnji radnički univerzitet u Plavu, a ujedno radi i kao profesor u gimnaziji "Bećo Bašić” u svom rodnom Plavu.

Već punih 35 godina Alija Redžematović daje svoj puni doprinos očuvanju plavske kulturne baštine ali i baštine sjevera Crne Gore. Čitav ovaj period posvetio je razvoju i očuvanju bibliotečke djelatnosti u kraju đe se teško živjelo a uvjek sa pažnjom čitalo i pisalo. Plav je dao neka od najvećih imena Bošnjačke, Albanske i Crnogorske  književnosti pomenućemo samo neka od njih: Radovan Zogović, Husein Bašić, Dušan Kostić, Esad Mekuli, Vukman Otašević, Zuvdija Hodžić, Hasan Mekuli, Vuk Ognjanović, Todor Živaljević Velički, Senadin Pupović i drugi.  Svojim neumornim pregalaštvom Alija Redžematović je vršio indeksaciju, i revizije knjižnog fonda, organizovao seminare i kursve iz bibliotekarstva, muzičke, likovne, dramske umjetnosti a posebno iz književnosti.

Sa puno ljubavi i entuzijazma sve ove godine se posvetio onim što je najvrednije u svakom društvu a to su mladi ljudi prenoseći im ljubav kako prema knjizi tako i prema pisanoj riječi.

Anatol Frans francuski književnik  je jednom zapisao: "Obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Sastoji se od toga da razlikujete koliko znate, a koliko ne.” U tom pravcu je više od tri decenija Alija Redžematović do dana današnjeg djeluje, sa pozicija bibliotekara Centra za kulturu "Husein Bašić.”

Njegova ljubav prema Plavu i posvećenost manifstovala se organizovanjem i promocijom književnih djela, likovnih kolonija, naučnih skupova, okruglih stolova. Plav je uvjek rado dočekao i ugostio kako stvaraoce iz Crne Gore tako i regiona,dijaspore postavši jedan od reprezenata kulturnih manifestacija na kulturnoj mapi Crne Gore. Posvetio se proučavanju i zaštiti Kulturno-istorijskih spomenika Plava o čemu je napisao rad.

Želeći da predstavi i bogatu folklornu baštinu Plava sa kulturno-umjetničkim društvom "Plavsko jezero” kao presjednik pomenutog KUD-a boravio je u mnogim državama kao gost na mnogobrojnim festivalima, i smotrama folkolra: Turska, Češka, Makedonija, Njemačka, Srbija, BIH. Dobitnik je specijalne nagrade za etno istraživanje u Bijelom Polju nma dramskom festivalu 2011 godine.

Osnivač je dramskog studija u Plavu kao a bio je i režiser na dramskom festivalu u Baru. Jedan je od osnivača veoma popularne manifestacije "Dani borovnice” kao i škole klavira i harmonike u Plavu, plesne škole i recitatorske sekcije. Ni jedan dan ovog poslenika kulture nije prošao a da nije posvećen humanim radom sa mladima ali i očuvanju bogate kulture Bošnjaka ali i svih drugih koji žive na ovim prostorima.

Urednik je i promoter zbornika poetskih i likovnih radova sa 42 književne i 17 likovne kolonije "Plavska kulturna jesen” i jedan od rijetkih koji je vrstan hroničar ove značajne manifestacije svih ovih godina član programskog odbora i njen urednik. Jedan je od osnivača i  "Limske književne regate.” Uz to je brojne dokumentarne televizijske i radio emisije realizovao sa dokumentarnim programom TVCG  o svim važnim kulturnim, istorijskim, etnografskim i folklornim svjedočanstvima o Plavu.

Razvio je izuzetnu saradnju sa Ministarstvom kulture ali i sa Nacionalnom bibliotekom "Đurđe Crnojević” kao i sa najstarijom bibliotekom JU Narodna biblioteka i čitaonica "Njegoš” na Cetinju. Uspio je da osavremeni i modernizuje biblioteku u Plavu u sklopu Centra za kulturu da obogati i modernizuje bibliotečki fond da modernizuje isturenu bibliotečku jedinicu Murino u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom "Đurđe Crnojević kao i tadašnjim ministrom kulture Branislavom Mićinovićem.

Njegov rad bio je prepoznat kod svih društevih struktura pa je obavljao više odgovornih funkcija. Od člana savjeta do presjednika i direktora "JU Centar za kulturu Plav.” Dao je svoj puni doprinos da se otvori tada istureno sada samostalno odjeljenje biblioteke u Gusinju obezbijedivši tada više od 2500 naslova uz pomoć Maša Miljića i Ruže Danilović. Član je upravnog odbora bibliotekara Crne Gore od 2007 godine pa do danas.

Alija Redžematović je dao ono najvrednije a to je sebe za ljubav prema rodnom kraju koja je bila jača čak i od poziva da život nastavi van granica Crne Gore. Njegov iskreni i profesionalni odnos prema, stvaraocima, kulturi, saradnicima svrstava ga među časnim insanima ne samo Plava već i čitavog Sjevera Crne Gore. Često se pitam da li će takvu ljubav gajiti i mladi čiji korijeni vuku od Plava do daleke Amerike. A Plav je bio i uvjek biće ona multukulturalna sredina koja je imala poštovanja za sve. Sačuvati kulturno nasljeđe Bošnjaka i svih drugih naroda na ovom području treba da bude ne samo izazov već i obaveza svih nas posebno stvaralaca koji sa velikim poštovanjem govorimo o Plavu.

Poslenici poput Alije Redžematovića pripadaju "staroj školi” koja je iz velike želje i ljubavi prema Plavu željela da Plav bude prepoznat i kod nas i u svijetu kao čuvar kulturnih i izvornih identitetskih principa Bošnjaka, Albanca, Crnogoraca ali i kulturnih paralela sa svima drugima. Alija Redžematović je sa svojom saradnicima to uspio. A da li će mladi nastaviti tim stazama vrijeme će pokazati.

Autor: Božidar Proročić, književnik i publicista