Prva na listi je Nefertiti, kraljica Egipta koja je vladala od 1348. do 1330. prije nove ere. Kada je velika kamena grobnica sa više odaja otkrivena osamdesetih godina 19. vijeka u blizini drevnog egipatskog grada Amarna, lokalnom stanovništvu odmah je bilo jasno da se razlikuje od drugih, sličnih u Amarni. 

Grobnica, označena sa Amarna 26, na žalost je poharana ali su arheolozi na osnovu onoga što je sačuvano do danas - figurine, kovčeg od alabastera i dva granitna sarkofaga - zaključili da je riječ o grobnici faraona Ahenatena i njegove ćerke Meketaten.

Ova kraljevska grobnica imala je i treću odaju, nedovršenu, i egiptolog Mark Gabolde smatra da je riječ o grobnici Ahenatenove surpuge Nefertiti koja je, kaže on, umrla nekoliko mjeseci prije faraona i bila sahranjena u Amarni.

Arheolog Beri Kemp, koji je i direktor Amarna projekta, ne slaže se i misli da Nefertiti nije sahranjena u Amarni već možda u Tebi ili Gurobu a možda čak i u rodnom gradu Ahmimu.

"Moguće je da nikada nećemo saznati gdje", kaže on.



Grobnica Aleksandra Velikog (vladao 336-323 prije nove ere) i dalje je misterija koja, kako se čini, nikada neće biti riješena.

Kada je Aleksandar umro u Vavilonu 323 prije nove ere, njegovi mumificirani ostaci su položeni u zlatni sarkofag gdje su ležali dvije godine prije nego što je odlučeno da se prenese u Grčku.

Na putu ka Grčkoj, njegov kovčeg je otet u blizini Damaska i prenijet u Egipat - najprije u Memfis a potom u Aleksandriju, grad koji je osnovao i nazvao po sebi. Tamo je Aleksandar ukopan u najmanje dvije odvojene grobnice na različitim lokacijama a najznačajniji antički autori poput Sraba, Plutarha i Pausanije smatraju da je Aleksandar ipak sahranjen u Somi, lokaciji nazvanoj po starogrčkoj riječi za "tijelo".

Soma je kroz vijekove više puta pljačkana, zlatni sarkofag je pretopljen i zamijenjen kovčegom od stakla ili kristala. Čak je i Kleopatra opljačkala grobnicu kako bi latila Oktavijana Avgusta.

Soma je preko glave preturila i brojne ratove, pobune, zemljotrese, cunamije da bi sada, vijekovima kasnije, ostala zauvijek izgubljena za arheologe, pisce, amatere...



Iako je njena zvijezda kratko blistala, Budika je ogromna figura u britanskoj istoriji.
Ova keltska kraljica bila je vođa velike pobune protiv Rimljana 60. godine koju su oni krvavo ugušili i od tada ne prestaje da intrigira mnoge (uključujući i autorku Mandu Skot koja joj je posvetila čitav serijal).

Vjeruje se da je Budika sahranjena ispod platforme 8, 9 ili 10 na londonskoj metro stanici Kings Kros, iako nikakvi dokazi o tome ne postoje.

Arheolog Ričard Hingli, pak, smatra da je kraljica poginula u bici (a ne da je pobjegla kako neki tvrde) i da je "počišćena" sa ostacima slomljenog oružja i đubreta zbog čega se nikada neće saznati gdje počiva.



Alfred, kralje Veseksa (871-899) bio je prvi kralj svih Engleza i jedini engleski kralj sa nadimkom "Veliki".

Vjeruje se da je sahranjen u Vinčesteru da bi dva vijeka kasnije nejgovo tijelo bilo prebačeno u opatiju Hajd gdje je, pak, ostalo sve dok Henri Osmi nije raspustio manastire zbog čega je kraljeva grobnica opljačkana a kosti prebačene u skromni grob u opatijskoj crkvi svetog Vartolomeja koja je izgrađena na mjestu uništene opatije.

Tokom godina, Alfredov grob je bio meta više bezuspješnih potraga a nedavno otkriće kostiju Ričarda trećeg samo je pojačalo interesovanje za grobno mjesto "kralja svih Engleza". Arheolozi su iskopali neobilježeni grob u dvorištu crkve ali za sada nema konačnih dokaza da je to počivalište prvog i najvećeg kralja Engleske.



Kada je umro 1227. godine Džingis kan (vladao 1206-1227.) prešao je put od otpadnika do vladara najvećeg carstva u istoriji koje se prostiralo od Kine do Kaspijskog mora.

Njegov grob je, međutim, okružen misterijom. Kineski i persijski izvori navode da je Džingis kan preminuo u Kini, možda od pada sa konja, i da su njegovi sinovi njegovo tijelo odnijeli u Mongoliju gdje je kovčeg položen u zemlju negdje kod planinskog vijenca Henti na sjeveroistoku Mongolije.

Grob je utabalo 10.000 konjanika kako bi ostao sakriven. Brojne ekspedicije pokušale su da pronađu grob ali bez uspjeha. Čak je i Mongolska akademija nauka pokrenula novu ekspediciju sa ciljem pronalaženja groba čiji se rezultati još ne znaju.



Posljednjeg vladara Inka Atahualpa (vladao 1523-1533.) ubio je Fransisko Pizaroiako je, kako se navodi, Atahualpa ponudio otkup u zlatu i srebru koje bi ispunilo jednu sobu.

Pizaro je vladara Inka sahranio po hrišćanskom običaju ali se smatra da su njegove pristalice otkopale tijelo, mumificirale ga i sahranile na nepoznatom mjestu, možda nedavno otkrivenom Maikui Mačaju.



Kralj Havaja Kamehameha prvi vladao je od 1795. do 1819. godine a prema lokalnoj legendi samo Jutarnja zvijezda zna gdje su njegove kosti.

Većina stručnjaka se slaže da su njegovi poručnici Ho'olulu i Hoapili odnijeli njegove kosti u tajnu pećinu kao istinski sljedbenici drevne havajske tradicije "kahu" koja označava odgovornost čuvanja idola ili svetih stvari.

Upravo zbog te tradicije, Kamehamehin grob je do dana današnjeg tajna. Neki vjeruju da je sahranjen u kraljevskoj palati Moku'ula na Mauiju, drugi da je u Lao dolini na Mauiju gdje su sahranjene mnoge poglavice Havaja ali nikakvih dokaza koji bi potkrijepili ijednu od ovih teza nema.



Vođa Šona, Tekumeš vladao je svojim plemenom od 1789. do 1813. godine.
Tekumeš (Zvijezda Padalica ili Panter Na Nebu) okupio je kolaiciju više indijanskih plemena koja se opirala dolasku naseljenika u Ohaju i Indijani.

Poginuo je u sukobu sa snagama budućeg predsjednika SAD Vilijama Henrija Hrisona. Očevici tvrde da su ga nejgovi saborci sahranili u blizini bojnog polja ali nikakvih fizičkih dokaza o tome nema.

Arheolog Ken Tankerslej upozorava da Šoni bojno polje u blizini navodnog gropa Tekumeša smatraju svijetlim tlom i da bi svako pokušavanje da se njegove kosti otkopaju smatrali svetogrđem.

Izvor: Tanjug