Prema istraživanju, 64.1 odsto ispitanika smatra da bi Crnu Goru trebalo definisati kao građansku državu.

"Njih 21.1 odsto bi je definisalo kao državu crnogorskog naroda i drugih građana koji u njoj žive, 11.3 odsto kao državu crnogorskog i srpskog naroda i drugih naroda koji u njoj žive, 2.4 odsto kao državu srpskog naroda i drugih građana koji u njoj žive, a 1.1 odsto nema stav prema ovom pitanju", kazala je Milena Gvozdenović, koordinatorka istraživačkog centra CDT-a.

Da se u Crnoj Gori osjeća potpuno bezbjedno kazalo je 77.2 odsto  ispitanika, ali više od četvrtine (26.7 odsto) vjeruje da je moguće da društveno-politički odnosi dovedu do nasilja.

"Zabrinutost je najveća među Bošnjacima i Albancima. Naime, među onima koji su se izjasnili da vjeruju u mogućnost nasilja je 45.1 odsto Bošnjaka, 41.5 odsto Albanaca, 30.5 odsto Muslimana, 28.3 odsto Crnogoraca i 19.6 odsto Srba. Na pitanje u kom obliku smatraju da je moguće da se ispolji nasilje, najviše odgovora je da to mogu biti nasilni protesti (69.4 odsto), pojedinačni etnički motivisani sukobi (66 odsto) i organizovani etnički sukobi (59.8 odsto)", rekla je Gvozdenović.

Tri četvrtine ispitanika (74.2 odsto) ocjenjuje međuetničke odnose u Crnoj Gori kao veoma dobre i uglavnom dobre.

Na pitanje da li su se nekada osjetili ugroženo zbog drugačijeg političkog mišljenja potvrdno odgovara skoro trećina ispitanika (31.7 odsto).

"Takođe, 27.6 odsto ispitanika je ukazalo da se nekada osjetilo ugroženo zbog etničke pripadnosti, 24.6 odsto zbog religijske pripadnosti/ubjeđenja, 23.3 odsto zbog pripadnosti političkoj partiji, 19.9 odsto zbog svog materijalnog položaja, a 10.8 odsto zbog roda", ističe Gvozdenović.

Najveći stepen etničke distance svih grupa (Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci) je izražen prema Romima. 13 odsto ne smatra sebe antifašistom, 13 odsto se ne izjašnjava

Većina ispitanika (73.8 odsto) smatra sebe antifašistom, 12.8 odsto je navelo da se ne osjeća tako dok se 13.4 odsto nije izjasnilo po tom pitanju.

“Na pitanje ko je u pravu bio tokom Drugog svjetskog rata, 37.7 odsto je kazalo da smatra da niko nije bio u pravu dok 32.1% nema stav prema tom pitanju. Gotovo četvrtina (24.4 odsto) je navela partizane, 3.4 odsto četnike a 2.3 odsto zelenaše”, navodi Gvozdenović.

Podaci pokazuju podijeljenost u odnosu na genocid u Srebrenici, pa na primjer 42.2% ispitanika smatra da bi trebalo obilježavati Dan sjećanja na žrtve u Srebrenici, 44.4 odsto se ne slaže sa tim dok 13.4 odsto nema stav po tom pitanju.

"Slična je situacija u odnosu na operaciju Oluja, pa 39.5 odsto smatra da bi trebalo obilježavati Dan sjećanja na žrtve operacije Oluja, 47.6 odsto da ne bi dok je 12.9 odsto neopredijeljenih", kazala je Gvozdenović.

Svaki peti ispitanik (21.5 odsto) ne smatra da je Crna Gora učinila pravu stvar kada se izvinila za ratne zločine Hrvatskoj. Skoro četvrtina ispitanika (23.6 odsto) ne smatra da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid.

Većina smatra da nije opravdano oružjem braniti vjeru

Svaki deseti ispitanik (12.2 odsto) smatra da je opravdano oružjem braniti svoju vjeru. Sa tim nije saglasno njih 80.6 odsto dok se 7.2 odsto nije izjasnilo po ovom pitanju.

"Među onima koji bi opravdali nasilje je najveći broj pripradnika pravoslavne vjeroispovijesti – 19.3 odsto pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), 18.2 odsto Srpske pravoslavne crkve (SPC), 10.9 odsto je onih koji se izražavaju pravoslavnim bez navođenja pripadnosti određenoj crkvi. Nakon pravoslavaca, sa tim se najviše slažu pripadnici islamske vjeroispovijesti (10.4 odsto). Ovakav stav nije zabilježen kod pripadnika katoličke vjeroispovijesti", rekla je Gozdenović.

Demokratski, pa ekspertski oblik upravljanja

Na pitanje šta misle o različitim načinima upravljanja državom, ispitanici su najbolje ocijenili demokratski politički sistem, potom ekspertski, autoritarni pa militaristički.

"Podaci pokazuju da iako ispitanici u velikoj mjeri vrednuju demokratiju, postoji određena podrška i za nedemokratske sisteme upravljanja", kazala je Gvozdenović.

Demokratski politički sistem je 91.6 odsto ispitanika ocijenilo kao veoma dobar i dobar način upravljanja. Međutim, njih 57.3 odsto kazalo je da je zadovoljno načinom funkcionisanja demokratije u Crnoj Gori.

Nakon demokratskog, ispitanici najviše vrednuju ekspertski sistem upravljanja – 78.4 odsto njih smatra veoma dobrim i dobrim imati stručnjake koji bi donosili odluke prema tome što ocjenjuju kao najbolje za državu, a ne vladu.

Najslabije su ocijenjeni autoritarni i militaristički sistem, međutim dio ispitanika i ove oblike upravljanja visoko vrednuje.

"Tako je skoro trećina ispitanika (31.3 odsto) autoritarni sistem ocijenila kao veoma dobar i dobar, a oko četvrtine (26.4 odsto) je tako ocijenila militaristički sistem. Dodatno, 16.1 odsto ispitanika smatra da je u redu na određeno vrijeme suspendovati ljudska prava, ako to zahtijeva viši cilj", zaključila je Gvozdenović.