Doktor Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice u Nikšiću kazao je da je taj grad respiratorni centar za sjeverozapadni dio države, odnosno da ta bolnica pokriva opštine Pljevlja, Žabljak, Plužine, Šavnik i Nikšić.

"Do današnjeg dana u toj bolnici liječeno je 754 pacijenata sa težom kliničkom slikom, a da je trenutno hospitalizovano 74 pacijenta. 13 pacijenata je životno ugroženo, a prema posljednjim podacima dva pacijenta su na neinvazivnoj ventilaciji a jedan je na respiratoru", ističe Ašanin.

Ilija Ašanin, Foto: PR Centar

Dodaje da je devet članova medicinskog osoblja u tom gradu pozitivno na novi virus i to jedna ljekar specijalista, sedam medicinskih sestara i tehničara i jedan nemedicinski radnik.

"Trenutno se u Nikšiću prema podacima Doma zdravlja nalazi 860 kovid pozitivnih pacijenata, a da je od početka pandemije oporavljeno 3154 pacijenta. Preko Doma zdravlja Nikšić odnosno preko patronažne službe se liječi 750 kovid pacijenata sa lakšom kliničkom slikom", pojašnjava Ašanin dodajući da to umnogome olakšava rad medicinskih radnika.

Ašanin je kazao da je bolnica u Nikšiću kao respiratorni centar za sjeverozapadni dio države obavezna da ima 100 bolničkih postelja na raspolaganju za najteže kliničke slučajeve, međutim da oni imaju mogućnost proširenja kapaciteta.

"U Kliničkom centru Crne Gore se nalazi 79 kovid pacijenata na liječenju. U Opštoj bolnici u Baru koja je kovid bolnica za jug države hospitalizovano je 44 pacijenta, i tri pacijenta se nalaze na neinvazivnoj ventilaciji. U bolnici u Beranama na liječenju su 32 pacijenta od kojih je šest sa težom kliničkom slikom i oni se nalaze na neinvazivnoj ventilaciji. U specijalnoj bolnici u Brezoviku hospitalizovana su 34 pacijenta sa srednje teškom kliničkom slikom, dok je u Pljevljima smješteno 20 pacijenta. U bjelopoljskoj bolnici smještena su 23 pacijenta od kojih su četiri na neinvazivnoj ventilaciji. U bolnicama u Kotoru i Cetinju hospitalizovano je 11 odnosno devet pacijenta. Privatna zdravstvena ustanova "Kodra" liječi deset pacijenata, od kojih se četiri porodilje, pet trudnica i jedna pacijent", naveo je Ašanin.

Poručio je da su u Crnoj Gori trenutno hospitalizovana 333 pacijenta.

Doktor Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje kazao je da je u Crnoj Gori od početka pandemije broj zaraženih pedijatrijskih pacijenata od uzrasta od 0 do 9 godina ukupno bio 908, a da je u prvom talasu zaraženo bilo 24 djece, dok je ostatak obolio u drugom talasu.

"Procentualno gledano, mlađi nisu podložniji virusu, odnosno najmlađi pedijatrijski pacijenti čine 3.39 odsto ukupno oboljelih, dok stariji pedijatrijski pacijenti od 10 do 19 godina čine 7.29 odsto ukupno zaraženih", pojasnio je Begić.

Pomoćnik direktora IJZ kazao je da je Institut juče održao još jedan od niza sastanaka sa predstavnicima ugostiteljskih objekata, te da je postignuta saglasnost za implementiranje i poštovanje svih mjera propisanih u cilju suzbijanja pandemije.

"Ako želimo da broj novooboljelih naglo usporimo mjere moraju biti čvršće, međutim to zahtijeva uvođenje totalnog "lockdown"-a što se pokazalo kao nepopularno i nepoželjno od strane građana i privrednika", naglasio je Begić i dodao da je to jedini način da se novogodišnji praznici dočekaju u "kako tako" normalnoj atmosferi.

Pojašnjavajući opterećenost medicinskog osoblja, Begić ističe da što se infrastrukture tiče pomoćne kovid bolnice nije teško otvoriti, međutim da to znači izvlačenje medicinskih radnika iz normalnih uslova rada u vanredne uslove, sa znatno manjom opremom.

Senad Begić, Foto: PR Centar

Begić je komentarišući model zatvaranja Crne Gore kazao da su sve mjere koje su uvedene širom svijeta stvar kompromisa od zemlje do zemlje, i da ne postoje univerzalne mjere koje daju rezultata i koje se mogu prepisati sa jedne na drugu državu.

"Nijedna zemlja na svijetu od početka pandemije nije imala skupove kao što je imala Crna Gora, i to je predstavljalo problem koji je doveo do razbuktavanja pandemije", izričit je Begić.

Komentarišući zabranu kretanja za vikend, Begić pojašnjava da je to uvedeno s ciljem da kod velikog broja građana suzbiju želju za putovanjem prepoznavajući da su građani vikendom najfrekventniji, a da tokom radnih dana imaju manje slobodnog vremena.

Ašanin je kazao da se vraćanje redovnih specijalističkih pregleda može očekivati kada se smanji broj oboljelih i novozaraženih, a dodao je da su medicinski radnici našli način održavanja kontakta sa hroničnim pacijentima koji zahtijevaju konstantno praćenje terapije.

"Zaposleni u bolnicama širom Crne Gore i dalje redovno i normalno rade hitne hiruške intervencije širom države, normalno se rade porođaji i poslovi urgentne medicine", naglasio je Ašanin.

Komentarišući da li je država zakasnila sa uvođenjem mjera Begić ističe da je davno pređena crvena linija, i da se tu više ne radi o 14 dana već o mnogo dužem periodu.

"Činjenice su da je Crna Gora bila prva "corona free" država na svijetu, i da je za takav rezultat bio potreban rad svih od vrha do dna", poručio je Ašanin, odgovarajući na pitanje povodom rezultata rada odlazeće vlasti u oblasti zdravlja.

Ašanin je dodao da Crnoj Gori nije bila potreban veliki broj novih bolnica već rekonsturkcija starih, a da je medicinski sistem države bio opremljen za rad u normalnoj situaciji, međutim da je ovo sada vanredna situacija koja se pokazala kao test za čitav svijet.

Begić je podsjetio da je se preko 90 odsto pacijenata oboljelih od kovida liječi kući, i da problem predstavlja veliki rast broja zaraženih, kada i tih 10 odsto predstavlja ogroman broj hospitalizovanih.

"Nijedan medicinski radnik neće odustati dok ima snage, jer moralni kodeksi zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore ne dozvoljavaju povlačenje kada se čitava država bori sa najvećom pandemijom u novijoj istoriji", poručio je Begić i dodao će Institut u subotu ujtro kada se radi novi presjek uvidjeti da li su građani ispoštovali mjere i da li ima potrebe za novim zatvaranjem.