Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda za Pobjedu su kazali da su u ispitnom postupku zbog kršenja prava djeteta i zloupotrebe djece, koji su pokrenuli po sopstvenoj inicijativi, ocjenjivali reagovanje škole, a ne Višnjić koja je preko vajber grupe odjeljenja V-2 uputila đacima poziv da dođu na moleban 4. oktobra.

"U skladu sa svojim mandatom Institucija zaštitnika postupala je u odnosu na školu i ispitala mjere i radnje preuduzete nakon događaja", saopšteno je Pobjedi iz te institucije.

Iz Ministarstva prosvjete u izjašnjenju zaštitniku kazali su da je prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju u javnoj ustanovi vaspitanje svjetovnog karaktera, kao i da religijsko djelovanje nije dozvoljeno osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.

"Direktor shodno ovom zakonu odlučuje o pravima i obavezama zaposlenih", naveli su iz resora za prosvjetu.

Direktorica OŠ „Jugoslavija“ Biljana Vukmanović navela je da je 6. oktobra protiv Višnjić pokrenut postupak zbog postojanja osnovane sumnje za učinjenu težu povredu radne obaveze „na način što je kao odjeljenski starješina, preko školske vajber grupe učenika V-2 odjeljenja, formirane za potrebe učenja na daljinu i efikasnijeg obavljanja nastavnog procesa tokom prethodne školske godine u uslovima obustave nastave tokom pandemije kovida-19, svim učenicima ovog odjeljenja poslala obavještenje i istovremeno ih pozvala na religijski skup 4. oktobra - moleban u Hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru“.

Sedmog oktobra, kako je precizirala Vukmanović u izjašnjenju ombudsmanu, donijeto je rješenje o privremenom udaljenju - suspenziji Višnjić.

"Donijeta je odluka o naknadi zarade u visini trećine mjesečne zarade zaposlene koju je ostvarila u mjesecu prije privremenog udaljenja", kazala je Vukmanović.

Višnjić je, kako je navela, 9. oktobra uručen poziv o usmenom izjašnjenju povodom navoda iz upozorenja. Ona se 16. oktobra u OŠ „Jugoslavija“, kako je precizirano, „u prisustvu branioca usmeno izjasnila o navodima“.

"U toku je postupak utvrđivanja odgovornosti, a ishod će biti poznat u zakonskom roku", rekla je Vukmanović.

U Crnoj Gori u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama (osim u vjerskim školama), kako je istakla zamjenica ombudsmana Mijušković, ne izučava se vjeronauka kao obavezan nastavni predmet, te da kao izborni sadržaj u srednjoj školi postoji Istorija religija.

"Učenje određenih osnova o vjeri - religiji u sekularnom kontekstu je dopušteno, jer djeca treba da znaju da ima različitih vjera i religija da jedni druge treba da poštuju u tim različitostima, da bi se stekla znanja i podigla svijest o različitim kulturama i religijama", istakla je Mijušković.

Iako, kako je dodala, „nastavnici imaju određeni stepen diskrecije u postavljanju sopstvenih nastavnih ciljeva“ u školi, pak, „ne treba vršiti promociju religijskih događaja ili pozivanje učenika da njima prisustvuju, a nastavnici ne treba da koriste grupe koje su formirane za nastavu (za pomoć pri nastavi na daljinu) u neke druge svrhe, jer to može kod djece stvoriti zabunu“.

"Obrazovno-vaspitne ustanove ne treba da budu korišćene za organizovanje učenika u političke, religijske ili druge svrhe", istaknuto je u mišljenju Mijušković.

Uočava se, kako je napisano, da je obrazovno-vaspitna ustanova u kojoj je Višnjić zaposlena "preduzela radnje i mjere shodno zakonskim propisima" zbog "određenog postupka profesorice razredne nastave te poziva učenika na religijski skup, koristeći vajber grupu formiranu radi efikasnijeg učenja na daljinu“.

"Zaštitnik smatra da je obrazovno-vaspitna ustanova blagovremeno reagovala kako ne bi došlo do eventualne zloupotrebe djece. Kod ovakvog stanja stvari, imajući u vidu da je radi ispitivanja slučaja Uprava škole blagovremeno reagovala, smatramo da u ovom trenutku ne postoje razlozi za dalje postupanje zaštitnika u ovom predmetu", kazala je Mijušković.