U postizbornim mjesecima, koji su donijeli preokret na političkoj sceni Crne Gore, u medijima su sve prisutniji akteri koji od Crne Gore žele da stvaraju drugu srpsku državu, negiraju temeljne vrijednosti crnogorskog antifašizma i ruše sekularni karakter države. Osmišljena kampanja negiranja identitetskih vrijednosti crnogorskog društva je vrlo intenzivna.

Savezna država Srbija, Crna Gora i Republika Srpska

Najistaknutiji zagovornik spajanja Crne Gore sa Srbijom i Republikom Srpskom u jednu saveznu državu svakako je Aleksandar Raković, srpski istoričar i ideolog velikosrpskog projekta Srpski svet, navodi DFC u analizi. On je u intervjuu za Novosti ocijenio da nakon promjene vlasti u Crnoj Gori budućnost odnosa Crne Gore i Srbije leži u ujedinjenju Beograda, Podgorice i Banjaluke u jednu saveznu državu. Objašnjavajući svoju ideju, rekao je da su Srbija i Crna Gora istorijske države srpskog naroda jer je, kako navodi, u oba slučaja riječ o srpskoj državnosti.

Raković je u oktobru ove godine na konferenciji Položaj Srba u Crnoj Gori nakon pada režima Mila Đukanovića otkrio novu strategiju Srpskog sveta prema Crnoj Gori. Njom se predviđa da Srbi u Crnoj Gori postanu relativna većina na popisu, a potom da se pitanje ujedinjenja svih srpskih država na Zapadnom Balkanu postavi kao legitimna inicijativa. On je tokom tog istupa kazao da su srpsku nacionalnu ideju ubacili u glavni tok, u politiku Crne Gore i ujedinjenje ne može biti tabu tema.

"To je sasvim legitimna i legalna ideja. Ujedinjenje svih srpskih država na prostoru bivše SFRJ je potpuno legalna ideja", rekao je Raković.

O Srpskom svetu, ujedinjenju svih Srba pod patronatom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pozitivan stav ima i Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije. Posljednja optužba u bošnjačkim i montenegrinskim medijima je da Vučić stvara ‘Srpski svet’.

"Vjerujem i nadam se da je optužba istinita, Vučić treba da stvara Srpski svet. Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba", izjavio je u septembru ministar Vulin. 

Negiranje crnogorskog identiteta

Sve dominantniji postaje i narativ kojim se negira postojanje crnogorskog identiteta. Tako je dr Radmilo Marojević, nekadašnji dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, na tribini održanoj u Srpskoj kući saopštio da se Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori lažno predstavljaju tim nacionalnim imenima, koristeći lokalnu geografsku ili uvezenu identitetsku odrednicu. Za dr Marojevića nacionalno opredijeljeni su Srbi i Šiptari. 

"Crnogorci u etničkom smislu niti su kad postojali niti danas postoje niti mogu postojati, može se pomoću te floskule samo uništavati Crna Gora kao istorijska realnost i naravno onaj matični narod u Crnoj Gori", riječi su dr Marojevića.

Negaciju crnogorske nacije Vladimir Đukanović, član glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS), je iskazao izjednačavajući Crnogorce i Srbe kao jedan narod. Đukanović je gostujući u emisiji Srpski svijet na nacionalnoj televiziji IN4S i komentarišući djelo pokojnog mitropolita Amfilohija kazao da je on oživio živi srpski organizami Crnogorce, ističući da kada kaže Crnogorci najprije misli na Srbe. Kako bi potvrdio svoje izlaganje, citirao je pokojnog protojereja savrofora Lazara Milinog, koji je kazao da Crnogorac koji nije Srbin nije ni Crnogorac.

Popis stanovništva uzburkao javnost

Planirani popis u Crnoj Gori predstavlja se kao pitanje opstanka države i naroda. I dok je u svijetu popis označen kao prikupljanje statističkih podataka, u Crnoj Gori je politička stvar oko koje se bore i jedni i drugi.

Tema popisa stanovništva u Crnoj Gori sve učestalije popunjava i stupce medija u Srbiji, iako ne u mjeri u kojoj su bili prisutni tekstovi o formiranju nove crnogorske Vlade. Dominantan narativ je da Crnogorci strahuju od popisa zbog izvjesnog povećanja broja Srba, te je zbog toga predloženo da se popis odloži. Alo navodi da odlazeća vlast i njoj blizak Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već nedjeljama panično vode kampanju ne bi li se redovni popis na svaki način odložio. Sputnjik Srbija, između ostalog, piše da zahtjev za odlaganje popisa predstavlja ponižavanje etničkih Crnogoraca i da su se usljed vladavine odlazećeg režima izgubili jasni kriterijumi šta znači biti Crnogorac.

Pored medija, stav o popisu u Crnoj Gori iznose i političari i aktivisti. Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević objasnio je da sa te pozicije namjerava da pomogne da srpski narod u Crnoj Gori bude ravnopravan. To, kako kaže, očekuje nakon redovnog popisa stanovništva naredne godine. "Ljudi nisu do sada imali slobodu da iskažu šta zaista misle i kako se osjećaju. Moj cilj je da se to prvi put dogodi na ovom popisu, kako bismo dobili realnu sliku u našem društvu", poručio je gradonačelnik Budve i funkcioner DF-a.

Plan za popis ima i Čedomir Antić, srpski istoričar i još jedan od zastupnika velikosrpskog projekta Srpski svet. On je ocijenio da bi na predstojećem popisu u Crnoj Gori Srbi trebalo da budu većina, dok bi broj Crnogoraca trebalo da bude oko 25%. Vjeruje da će Crna Gora ostati i nezavisna i multietnička ukoliko srpski narod dobije mogućnost da se razvije slobodno u demokratiji i ravnopravnosti. "Srbi će pritom činiti oko 50 odsto stanovništva, a Crnogorci oko 25 odsto. To je istina i realnost; ona nema veze s tim ko je na vlasti, već da li je zemlja slobodna i demokratska", kazao je Antić.

Srpski svet – iluzija

Gostujući u Drugačijoj radio vezi, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, je na pitanje da li će pobjeda Bajdena razbiti projekat Srpskog sveta, odgovorila da taj projekat realno nema neku šansu. Da je ima, vjerovatno bi imao i veću podršku međunarodnih aktera. I zbog međunarodnog konteksta koji je još fluidan, a međunarodni poredak nije konsolidovan, srpski nacionalisti smatraju da pitanje granica nije riješeno, te da treba samo čekati zgodan trenutak. "To je jedna iluzija kojoj će se stati na kraj, ali Srbija, opstajući na tom projektu, gubi dragocjeno istorijsko vrijeme", kazala je Biserko.