Noćna mora od kojeg se strahuje i zdravstveni kolaps počinju da postaju stvarnost u tom siromašnom regionu koji je prvi talas epidemije koronavirusa suzbio jakim prinudnim mjerama.

Jedan neimenovani ljekar iz BiH ispričao je Frans presu da postoji problem istovremene njege nekoliko pacijenata kojima "život visi o koncu".

"Situacija me podsjeća na rat i prijeti da bude još gore tokom zime. Možemo da radimo za troje ljude, ali ne i za petoro", rekao je ljekar.

Drugi talas epidemije je mnogo jači od proljećnog i tako su otkriveni propusti zdravstvenih sistema na Balkanu, gdje je već od ranije deficit resursa, ljekara, medicinskog osoba, jer su otišli u zapadnu Evropu.

Zapadni Balkan suočava se sa masovnom emigracijom, posebno dobro obučenih mladih ljudi koji bježe od nezaposlenosti, korupcije i niskih plata.

Od početka epidemiološke krize u martu zabilježeno je skoro 10.000 smrtnih slučajeva, od kojih gotovo polovina u posljednjih mjesec dana.

Prema podacima AFP, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora nalaze se među prvih deset zemalja u Evropi po mortalitetu u poređenju sa brojem stanovnika.

Balkanske zemlje sada zbog ekonomske situacije nisu voljne da uvode drastične mjere i više se odlučuju za vremenska ograničenja restorana i barova.

Čak i prije pandemije koronavirusa, Balkan je imao jednu od najnižih stopa ljekara u Evropi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Sada je ljekarska i medicinski radna snaga dodatno smanjenja, jer su se ljekari i medicinsko osoblje zarazili koronavirusom.

U Srbiji je oko 2.000 njih moralo da ide u samoizolaciju, jer su bolnice preopterećene. Beograd nema više dostupnih bolničkih kreveta, a vlasti žure da izgrade dvije nove ustanove.

Kosovo, gdje je nedostatak ljekara primorao stanovnike da odlaze u susjedne zemlje i prije krize, razmatra pretvaranje starih hotela u improvizovane bolnice.

U susjednoj Albaniji najmanje 300 imućnijih pacijenata otišlo je u inostranstvo na liječenje, prvenstveno u Turskoj.

Vlada Sjeverne Makedonije sa svoje strane je zatražila pomoć od privatnih bolnica, jer su javne zdravstvene ustanove preopterećene.

Hrvatski ljekari takođe su upozorili na nedostatak osoblja i opreme, u pismu koje je potpisalo šest profesionalnih organizacija.

Vlasti u regionu suočavaju se između hitne zdravstvene situacije i potrebe da zaštite svoju krhku privredu, naveo je Frans pres.

"Suviše smo siromašni da bismo dva puta ponovili sva ograničenja", naglašava hrvatski ekonomista Ljubo Jurčić.

U Bosni je gotovo sve ostalo otvoreno, prodavnice, bioskopi ili teretane, jer zemlja ne može da finansira mjere pomoći kompanijama ili njihovim zaposlenima, dodala je francuska agencija.