Kako je precizirano, u 2017. godini po navedenom osnovu utrošeno je 211.074 eura, u 2018. godini 163.970 eura a u prošloj godini 203.273 eura.

“U periodu od 2017-2019. godine, ukupno je podnijeto 1788 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć. Iako je u 2018. godini došlo do određenog porasta broja podnijetih zahtjeva, u 2019. godini je taj broj pao na 487, što je u odnosu na prethodnu (2018.) godinu manje za 25,76 odsto. Procenat odobrenih zahtjeva je visok, i u izvještajnom periodu iznosi 1535 odobrena zahtjeva, što je 85,85 odsto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva”, navodi su u Analizi.

Kako se dodaje, u Osnovnom sudu u Kolašinu odobreno je svih 20 podnijetih zahtjeva, a visok procenat imaju i sudovi u Pljevljima (91,5 odsto), Plavu (91,43 odsto), dok je najniži procenat odobrenih zahtjeva u Osnovnom sudu u Herceg Novom (40,43 odsto).

Osnovni sud na Žabljaku u izvještajnom periodu nije imao niti jedan predmet besplatne pravne pomoći.

Prema dobijenim podacima zaključuje se da je pomoć u najvećem broju pružena u građanskim predmetima, i to u oblastima porodičnog prava, u postupcima povodom razvoda, odlučivanja o roditeljskom pravu, određivanju alimentacije.

“Potom slijede postupci povodom naknade štete i postupci u vezi sa svojinskim pravima. U manjoj mjeri pravna pomoć se odnosila na krivičnu i upravnu oblast”, stoji u Analizi.

U izvještajnom periodu pravo na besplatnu pravnu pomoć u najvećem broju su ostvarila lica slabog imovnog stanja (734) i korisnici materijalnog obezbjeđenja (554).

“Kada su u pitanju žrtve krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i trgovine ljudima, 168 lica je koristilo pravo na besplatnu pravnu pomoć, što je skoro 11 odsto u odnosu na ukupan broj odobrenih zahtjeva (1535) za besplatnu pravnu pomoć za posmatrani period od tri godine”, navodi se u nedavno objavljenoj Analizi.

Osobe kojima je odobrena besplatna pravna pomoć mogu da podnesu zahtjev za promjenu advokata ovlašćenog za pružanje besplatne pravne pomoći, a prema podacima koje su dostavili osnovni sudovi nije bilo pritužbi na pružaoce usluga, sa izuzetkom osnovnih sudova u Kotoru i Baru, gdje su podnosioci zahtjeva tražili promjenu advokata.

U našoj državi 1. januara 2012. godine donešen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, kao krovni zakon koji reguliše ovo pitanje. Time se stvorio normativni okvir koji obezbjeđuje da loše imovno stanje građana nije prepreka za ostvarivanje prava na sudsku zaštitu.

“Dakle, radi ostvarivanja prava na pravično suđenje fizičkom licu, koje prema imovnom stanju nije u mogućnosti da ostvari pravo na sudsku zaštitu bez štete po nužno izdržavanje sebe i porodice, obezbjeđuje se besplatna pravna pomoć, u skladu sa tim zakonom”, navodi se u Analizi.

Tri godine kasnije Zakon je unaprijeđen na način da se ovo pravo može ostvariti i u postupcima pokrenutim kod javnih izvršitelja.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći može ostvariti crnogorski državljanin, zatim lice bez državljanstva (apatrid) koje zakonito boravi u Crnoj Gori i lice koje traži azil u Crnoj Gori, te stranac sa stalnim nastanjenjem, odnosno stalnim boravkom ili odobrenim privremenim boravkom i drugo lice koje zakonito boravi u Crnoj Gori, kao i drugo lice u skladu sa potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima.

Ova lica imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, ako ispunjavaju uslove da su korisnci materijalnog obezbjeđenja porodice u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita.

Takođe, dijete bez roditeljskog staranja može ostvariti pomenuto pravo, te lice sa invaliditetom, žrtva krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i trgovine ljudima, kao i žrtva nasilja u porodici u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od nasilja u porodici, kao i lice slabog imovnog stanja.

“Zakon ne predviđa žrtve mučenja, nečovječnog i nehumanog postupanja i kažnjavanja kao korisnike besplatne pravne pomoći, ali je Vlada prepoznala potrebu da se pravna pomoć proširi i na ovu kategoriju lica, što je definisano Strategijom reforme pravosuđa kao jedan od operativnih ciljeva”, zaključuje se u Analizi.

Nakon više od osam godina od primjene tog zakona, konstatuje se u Analizi, sistem besplatne pravne pomoći funkcioniše i doprinosi ostvarivanju prava na pravično suđenje i jednak pristup sudu najranjivijim društvenim grupama, i nema sistemskih nedostataka, kada je u pitanju kako normativni okvir tako i primjena zakona.

“Međutim, uvijek postoji prostor za unapređenje u pogledu promovisanja tog prava, kako bi se što veći broj potencijalnih korisnika upoznao sa postojanjem tog prava, na što nam je i EK ukazala u radnim dokumentima za poglavlja 23 i 24 iz juna 2020. godine i u Godišnjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2020. godinu, a na šta upućuju i gore navedene studije i izvještaji rađeni od Ministarstva pravde i nevladinih organizacija. Takođe, Komitet UN za borbu protiv mučenja i dugih oblika nečovječnog postupanja ili kažnjavanja je 2014. godine preporučio da se proširi broj korisnika prava na besplatnu pravnu pomoć i na žrtve torture, što se našlo i u Strategiji reforme pravosuđa kao jedan od operativnih ciljeva”, stoji u Analizi.

Stoga, date su određene preporuke sa ciljem unapređenja zakonodavnog okvira i prakse, a prva od njih je da treba prepoznati žrtve mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja kao korisnike prava na besplatnu pravnu pomoć.

“Sprovesti sveobuhvatnu analizu rada NVOa koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, te ocijeniti obim i kvalitet pružene pravne pomoći u cilju prikupljanja i sistematizacije informacija”, jedna je od preporuka.

Preporučeno je da treba razmotriti mogućnost uvođenja obuka advokata za pojedine vrste pravne pomoći, kao što su pomoć žrtvama krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.

Takođe, navodi se da treba raditi na daljem jačanju kapaciteta Službi za pružanje besplatne pravne pomoći, u saradnji sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, kroz organizovanje obuka na temu međunarodnih standarda i nacionalnog pravnog okvira kojim je regulisano pravo na besplatnu pravnu pomoć.

“Osigurati ve ću transparentnost procesa na način što će Službe na internet stranicama sudova objavljivati spiskove advokata koji pružaju besplatnu pravnu pomoć, sa jasnom naznakom koji advokat će sljedeći biti kontaktiran za besplatnu pravnu pomoć. Unaprijediti saradnju između Službi besplatne pravne pomoći pri osnovnim sudovima i NVO koje se bave zaštitom ugroženih socijalnih kategorija u cilju promovisanja instituta besplatne pravne pomoći među potencijalnim korisnicima iz te grupe”, navodi se u preporukama.

Osim navedenog, potrebno je unaprijediti saradnju između Službi besplatne pravne pomoći pri osnovnim sudovima i pravnih fakulteta, kako bi se afirmisao sistem besplatne pravne pomoći među studentima pravnih nauka.

Podršku u realizaciji ove preporuke pružiće zajednički projekat Evropske unije i Savjeta Evrope „Unapređenje procesnih garancija u pravosudnom sistemu Crne Gore”, koji će do 2022. godine realizovati program pravnih klinika u saradnji sa pravnim fakultetima i službama za besplatnu pravnu pomoć.

“Izradom i distribucijom brošura i organizacijom promotivnih aktivnosti (okrugli stolovi, debate, sastanci i sl.) obezbijediti veći stepen informisanosti opšte javnosti o sistemu besplatne pravne pomoći. Posebno osigurati da informacije o besplatnoj pravnoj pomoći budu dostupne na jezicima manjina”, navodi se, između ostalog, u preporukama.

Kako se dodaje, potrebne su i promotivne aktivnosti u cilju afirmacije instituta besplatne pravne pomoći među žrtvama nasilja u porodici, a podršku u realizaciji te preporuke pružiće zajednički projekat Evropske unije i Savjeta Evrope „Unapređenje procesnih garancija u pravosudnom sistemu Crne Gore”, kroz koji će biti implementirana kampanja o pravu na besplatnu pravnu pomoć za žene žrtve nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, u saradnji sa Ministarstvom pravde, Vrhovnim sudom Crne Gore, Udruženjem sudija Crne Gore, i nevladinim organizacijama SOS linija Podgorica i Centar za ženska prava.