Sporni predsjednički izbori u SAD, povećane rasne tenzije i prirodne katastrofe, pored kovida-19, produžili su niz uobičajenih stresova Amerikanaca, rekao je Džošua Gordon, direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje.

Analiza TV-stanice NBC Njuz ovogodišnjeg popisa stanovništva od 28. oktobra do 9. novembra, otkrila je da simptoma depresije i anksioznosti ima u svih 50 saveznih država, a i da mentalni poremećaji teže pogađaju ljude u većim gradskim oblastima, poput San Franciska i Filadelfije,prenosi N1 pozivajući se na Betu.

Više od četvrtine anketiranih u SAD je izjavilo da se osjećalo anksiozno - tjeskobno više od polovine sedam dana prije no što su anketirani. Depresiju je osjećala petina njih, i taj broj raste od početka pandemije.

Broj poziva i tekst-poruka telefonskim i SMS-linijama za pomoć porasli su u poređenju s prethodnim godinama, a prednjači zabrinutost zbog kovida-19.

Nensi Liu, profesorka kliničke psihologije na Univerzitetu u Berkliju, rekla je da su stanovnici Kalifornije našli način da se brinu o sebi: aktivni su napolju - bar šetaju i vježbaju.

Ali, anksioznost u gradskom području San Franciska je medju najvišim u SAD: trećina je u anketi Biroa za popis stanovništva izjavila je da se osjećala nervozno ili anksiozno tokom više od polovine prethodne nedjelje.

Nisu samo tamošnji šumski požari dodali stres opterećenju stanovnika San Franciska, već je i loš kvalitet vazduha zbog požara prisiljavao ljude da ostanu unutra, rekla je Liu.

U glavnom gradu SAD, Vašingtonu, 40 odsto građana je u popisnom istraživanju reklo da su se anksiozno osjećali najmanje četiri dana prethodne nedjelje, što je više nego u bilo kojem drugom gradu SAD.

Ekvenzi Grej, klinički psiholog Univerzitetske bolnice Hauard u Vašingtonu, rekao je da među njegovim pacijentima mnogi govore da su se zbog tenzija dok su trajali ovogodišnji rasni protesti osejćali izolovano ili kao da su stalno na nečijoj meti.

Uprkos preprekama za lični kontakt sa stručnjacima, olakšan je pristup opcijama liječenja putem terapije uz kontakt preko interneta i tele-zdravstvene usluge.

Jaša Dagal, apsolventkinja studija hemije na Državnom univerzitetu u Pensilvaniji, od punog radnog vremena u laboratoriji, zbog epidemije je najednom dospjela do toga da je stalno sama kod kuće. Dagal koja je počela onlajn terapiju u martu zbog stresa posle te promjene, rekla je da je "u početku bilo veoma teško prilagoditi se razgovoru s računarom, ali vremenom sam navikla".

Kristian Barges, direktor Linije za pomoć u slučaju katastrofe, rekao je da je krizna linija te službe ove godine primila 50.000 telefonskih poziva, što je više nego tokom poslednje četiri godine - zajedno.

A oni koji traže pomoć putem tekst-poruka imali su ove godine više od 1,2 miliona komunikacija s 24-satnom kriznom linijom te službe za SMS-tekst, čega je u istom periodu prošle godine bilo manje, jedan milion, rekao je Bob Filbin, glavni naučnik za podatke iz te službe.

Rebeka Zajtlin, pomoćnica direktora Službe za mentalno zdravlje u okrugu Los Anđelesa, rekla je da zaposleni roditelji često pozivaju liniju za pomoć i da im ona, kao novopečena majka, pomaže razgovarajući s njima od kuće dok žonglira s porodičnim zahtjevima i potrebama svoje bebe.

"Ali, svi smo dio iste zajednice koja doživljava ista osjećanja", rekla je ona.

Mada zima tek dolazi i uticaj stalnog boravka u zatvorenom prostoru može mnogima dovesti u pitanje mentalno zdravlje, stručnjaci kažu da ipak ima razloga za optimizam.

"Pandemija je prilika za izgradnju otpornosti", rekao je doktor Gordon iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje: "Ljudi mogu da podnesu mnogo ako znaju da ima svijetla na kraju tunela", prenijela je TV NBC.